hrvatski

Informirani pristanak u teoriji i praksi kliničke bioetike

Ciljevi istraživanja: Pridonijeti da informirani pristanak u teoriji bude dobro definirana doktrina i osnovni moralni standard u zdravstvenoj skrbi, te da svaki liječnik u svome radu provodi informirani pristanak za dobrobit pacijenta. Istraživačke metode: Analiza sadržaja: znanstvenih i stručnih rasprava i empirijskih istraživanja ; deklaracija svjetskih i drugih liječničkih udruga ; načina rada i empirijskih istraživanja etičkih povjerenstava ; upitnika o informiranosti trudnica o trudnoći i stanju ploda ; znanstvenih i stručnih rasprava i empirijskih istraživanja o informiranom pristanku kod carskog reza iz nemedicinskih razloga. Rezultati: Na osnovi proučenih dokumenata pacijent ima pravo na potpunu informiranost o svom zdravstvenom stanju, prihvaćanju i neprihvaćanju medicinskih postupaka. Informirani pristanak teško je primijeniti prema jednom određenom obrascu. U Hrvatskoj se provodi temeljem zakonskih propisa pod nazivom "suglasnost za medicinske intervencije" i još nije uobličen u konzistentnu doktrinu. Rad etičkih povjerenstava u nas nema odgovarajući status. Ispitivanjem trudnica utvrđeno je da svega 46% njih smatra da su dobro informirane o trudnoći. Carski rez iz nemedicinskih razloga nije u skladu s kodeksima medicinske etike i deontologije. Zaključci: Informirani pristanak povezuje liječnika i pacijenta, treba ga kontinuirano razrađivati i nadopunjavati, a u tome ključnu ulogu imaju sami liječnici koji se trebaju bioetički educirati. Putem informiranog pristanka postiže se optimalniji odnos između liječnika i pacijenta, što liječniku olakšava rad, a pacijentu omogućava bolju zdravstvenu skrb.

informirani pristanak; bioetika; klinička bioetika; prava pacijenata; perinatalna medicina

nije evidentirano