hrvatski

Oralni status kod osoba starije životne dobi ovisno o zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima

Problem održavanja oralnog zdravlja osoba odmakle dobi postaje sve značajniji kako za same starije osobe, tako i za njihove obitelji, zajednicu, državu i na kraju zdravstvene ustanove. Cilj ovog rada je bio ispitati utjecaj pojedinih čimbenika socijalnog statusa na status zubi (broj zubi, pojavnost karijesa te broj zubi saniranih ispunom), higijenske navike (odlazak stomatologu) i stanje oralne higijene te vrstu protetskih nadomjestaka. Ispitivanje je obuhvatilo 348 ispitanika, korisnika zagrebačkih domova za stare i nemoćne osobe. Na osnovu podataka prikupljenih kliničkim pregledom zubi, određen je DFT indeks (Decayed, Missing Tooth), OHI indeks (Oral Health Index) po Green-Vermilionu te plak indeks s unutarnje strane proteze po Tarbetu. Ispitanici su odgovarali i na pitanja iz ankete posebno napravljene za potrebe ovog ispitivanja. Rezultati su pokazali da čimbenici socijalnog statusa značajno utječu na status zubi, stanje oralne higijene kao i vrstu protetskih nadomjestaka. Stručna sprema i visina primanja su čimbenici socijalnog statusa koji su pokazali najveći utjecaj na ispitivane varijable. Što su viši stručna sprema i primanja, ima više zubi s ispunom, manje plaka i zubi s karijesom, a više je i kvalitetnijih fiksnih protetskih radova. S porastom stručne spreme, raste broj osoba s očuvanim prirodnim zubima, osobe češće imaju svog stomatologa i češće posjećuju stomatologa tijekom godine. Osobe ženskog spola su češće bile bez zubi, češće su imale potpune proteze za razliku od osoba muškog spola koje su češće imale djelomične proteze. Mlađe osobe češće imaju očuvane prirodne zube, ali starije osobe češće posjećuju stomatologa, a imaju i lošije fiksne protetske radove.

DFT indeks (Decayed; Missing Tooth); OHI indeks (Oral Health Index); plak indeks

nije evidentirano