Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 165074

Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima


Sladović Franz, Branka
Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2003 (monografija)


Naslov
Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima
(Psychosocial development of children in children's homes)

Autori
Sladović Franz, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

Grad
Zagreb

Godina
2003

Stranica
164

ISBN
953-6714-60-4

Ključne riječi
djeca; dječji domovi; socijalna skrb
(children; children's homes; social care)

Sažetak
Zlostavljana djeca čiji je razvoj ozbiljno ugrožen izdvajaju se iz obitelji i smještaju u udomiteljske obitelji ili dječji dom. Psihosocijalna rehabilitacija trebala bi biti jedan je od ciljeva intervencije socijalne skrbi, ali u praksi najčešće nije. Ciljevi istraživanja bili su (1) stjecanje uvida u psihosocijalno funkcioniranje zlostavljanje djece izdvojene iz obitelji i smještene u dječjim domovima temeljem empirijskog istraživanja u dječjim domovima i u svijetlu suvremenih znanstvenih teorija i (2) na osnovi dobivenih spoznaja izrada prijedloga programa tretmana zlostavljane djece smještene u dječjim domovima prema njihovim specifičnim potrebama, koji osigurava njihov pravilan psihosocijalni razvoj. Istraživanje je provedeno u svih 14 dječjih domova u Hrvatskoj te u tri osnovne škole, na uzorku od 463 djece, od toga 263 djece iz dječjih domova i 200 djece koja žive u primarnoj obitelji. Ispitana su djeca u dobi od 10 do 14 godina odnosno koja pohađaju V. do VIII. razred osnovne škole. U ispitivanju je korišteno jedanaest mjernih instrumenata. Uz suvremena saznanja o zlostavljanju djece i institucionalnom smještaju, teorije razvoja i teorije otpornosti pokazale su se posebno značajnima za raspravu rezultata. Rezultati upućuju na to da su zlostavljana djeca koja su izdvojena iz obitelji i smještena u dječji dom bila izložena kumulativnom djelovanju većeg broja kroničnih stresora i traumatskih događaja te drugih nepovoljnih životnih okolnosti nego djeca koja su u domu iz drugih razloga ili djeca koja žive u primarnoj obitelji. Ukupno gledajući, djeca koja žive u dječjim domovima doživjela su dvanaest puta više stresnih i traumatskih događaja nego djeca koja žive u primarnoj obitelji. Psihosocijalno funkcioniranje zlostavljane djece značajno je lošije od djece koja žive u primarnoj obitelji, no nije značajno lošije od funkcioniranja nezlostavljane djece smještene u dječjim domovima, kao što se pretpostavljalo. Naime, u odnosu na djecu koja žive u primarnoj obitelji, neovisno o pripadanju subuzorku zlostavljane ili nezlostavljane djece, djeca u dječjim domovima doživljavaju svakodnevni život značajno stresnijim ; značajno češće koriste strategije izražavanja emocija i socijalne podrške ; percipiraju manje socijalne podrške, koja je pritom zatvorena unutar dječjeg doma ; imaju značajno više problema u ponašanju i osjećajima, a čak 47% djece ima "klinički" rezultat koji ukazuje da im je hitno potrebna pomoć (u odnosu na vrstu problema, nešto češće se radi o internaliziranju nego eksternaliziranju problema) ; imaju značajno lošiju sliku o sebi ; intenzitet depresivnih simptoma značajno je izraženiji (u jedne petine djece radi se o kliničkom rezultatu odnosno vjerojatnoj kliničkoj depresiji) ; iskazuju više problema u školi i lošiji školski uspjeh. Daljnje analize su pokazale da ono što značajno pridonosi ovakvom, vrlo lošem psihosocijalnom funkcioniranju djece koja žive u dječjim domovima, su obilježja sadašnjeg života ispitanika, na koja je, u cilju unapređenja razvoja djece, moguće i nužno što prije djelovati. Radi se sljedećim varijablama: doživljaj stresa u svakodnevnom životu, školski uspjeh, strategije suočavanja sa stresom, percepcija socijalne podrške i specifična socijalna podrška. S obzirom da se pokazalo neopravdanim oblikovanje tretmana prema kriteriju zlostavljanosti djece, dane su smjernice za stvaranje programa tretmana za svu djecu u dječjim domovima ovisno o stupnju razvojnog rizika (djeca visokog rizika, djeca srednjeg rizika i otporna djeca). Svrha je tretmana osiguravanje zdravijeg psihosocijalnog razvoja djece kroz smanjivanje negativnih posljedica traumatskih i stresnih događaja te razvijanje otpornosti. Organizacijske promjene, u cilju smanjenja dječjeg doživljaja stresa u svakodnevnom životu, te supervizija za odgajatelje i druge stručne djelatnike u cilju unapređivanja i olakšavanja njihova rada, temeljna su pretpostavka psihosocijalne rehabilitacije djece koja žive u dječjim domovima, a čiji je razvoj ozbiljno ugrožen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0066002

Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Branka Sladović Franz (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Sladović Franz, Branka
Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2003 (monografija)
Sladović Franz, B. (2003) Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
@book{book, author = {Sladovi\'{c} Franz, B.}, year = {2003}, pages = {164}, keywords = {children, children's homes, social care}, isbn = {953-6714-60-4}, title = {Psychosocial development of children in children's homes}, keyword = {children, children's homes, social care}, publisher = {Pravni fakultet Sveu\v{c}ili\v{s}ta u Zagrebu i Dr\v{z}avni zavod za za\v{s}titu obitelji, materinstva i mlade\v{z}i}, publisherplace = {Zagreb} }