hrvatski

Model biološke nosivosti primijenjen na uzgajalište dagnji u Tršćanskom Zaljevu

Disertacija je imala za svrhu primijeniti dva modela biološke nosivosti (carrying capacity) na uzgajališta dagnji u Trščanskom zaljevu. Istraživanje je u prvom redu obuhvatilo praćenje ekoloških i hidroloških parametara u tijeku jedne godine, s posebnim osvrtom na kvalitativni i kvantitativni sastav sestona u Trščanskom zaljevu. Laboratorijskim pokusima se izvršilo mjerenje filtracijske sposobnosti autohtonih dagnji vrste Mytilus galloprovincialis. Koristeći informacije proizašle iz ekološke studije i laboratorijskih pokusa primijenjena su dva modela biološke nosivosti na uzgajališta dagnji u svrhu provjere njihove održivosti na tom području. SADRŽAJ Opći dio disertacije obuhvaća sljedeća poglavlja: 1. Načini uzgoja školjkaša u Europi; 2. Povijest i ekonomija uzgoja dagnji u Trščanskom zaljevu; 3. Perspektive uzgoja dagnji; 4. Međusobni utjecaj dagnji i stupca vode; 5. Utjecaj uzgajališta dagnji na sediment; 6. Utjecaj uzgajališta dagnji na bentoske populacije; 7. Biološka nosivost i korištenje sestona u prehrambene svrhe školjkaša; 8. Model biološke nosivosti po autorima Incze et al. (1981) 9. Model biološke nosivosti po autorima Carver & Mallet (1990). Materijali i metode obuhvaćaju eksperimentalni dio i matematičku obradu podataka. Eksperimentalni dio odnosi se na jednogodišnju ekološku studiju sa postajama unutar uzgajališta i izvan njega te laboratorijska mjerenja. Na svim postajama i raznim dubinama vršilo se mjesečno sakupljanje uzoraka za sljedeće analize: temperatura, salinitet, koncentracija kisika, brzina i smjer strujanja vode, koncentracija i sastav sestona, sestonski organski ugljik i dušik, klorofil, feopigmenti te dimenzionalna analiza čestica u suspenziji. U laboratoriju se vršilo mjerenje filtracijskih sposobnosti dagnji u različitim uvjetima. Rezultati istraživanja izneseni su u 32 tablična i 64 grafička prikaza. Diskusija rezultata provedena je analiziranjem dva osnovna problema: 1. Utjecaj uzgajališta dagnji na morski ekosistem. Osnovni problem bio je koji od analiziranih parametara predstavljaju najbolji prikaz tog utjecaja. 2. Primjena matematičkih modela u svrhu provjere održivosti uzgajališta na tom području. Postojeći modeli modificirani su u svrhu njihove bolje aplikacije. Provjereni modeli mogli bi se u istom ili sličnom obliku primijeniti na područja sa sličnim osobinama. ZAKLJUČCI Uočene su sljedeće razlike među postajama unutar i izvan uzgajališta dagnji:  Kemijsko fizički parametri nisu se razlikovali na analiziranim postajama.  Koncentracija ukupnih čestica u vodi, protivno našim očekivanjima nije se pokazala kao značajan parametar u razlučivanju postaja. Tu smo činjenicu pripisali višestrukim utjecajem dagnji kao proizvođač, ali i kao potrošač čestica sestona. Iz tog je razloga konačna koncentracija čestica kompromis prozvodnje i potrošnje.  Koncentracija organskog ugljika dala je vrijedne informacije o potrošnji ugljika od strane dagnji. Na dubini od 5 metara koja sadrži najveću koncentraciju dagnji bilo je statistički značajno manje ugljika nego na ostalim dubinama.  Koncentracija pigmenata, a posebice klorofila bila je najznačajniji parametar u studiji. Na vanjskoj postaji mjerenja su pokazala značajno više koncentracije klorofila u odnosu na postaje smještene unutar uzgajališta. Razlika se pripisuje potrošnji alga od strane dagnja u prehrambene svrhe. Iz navedenog se savjetuje u budućim sličnim studijama najviše pozornosti obratiti mjerenju klorofila te organskog ugljika. Mjerenja filtracijskih sposobnosti dagnji u laboratoriju dala su rezultate koji se podudaraju sa dosadašnjim sličnim mjerenjima drugih autora. Novitet u mjerenjima sastojao se u primjeni izvorne morske vode umjesto laboratorijske mješavine u svrhu eliminacije pogreške zbog mogućeg lošeg prilagođavanja dagnji na eksperimentalne uvjete. Dva primijenjena modela biološke nosivosti dala su različite rezultate. Model po autorima Incze et al. (1981) u izvornom obliku dao je korisne rezultate samo u periodima sa dominantnim hidrološkim osobinama. Naime taj model nije bio predviđen za složene hidrološke sisteme kao što je Trščanski zaljev, u kojemu su strujanja u ovisnosti o vremenskim prilikama na kopnu, utjecaju plime i oseke te stalnim morski strujanjima već za oceanske sisteme sa jakim dominantnim strujanjima. Unatoč tomu, modificirani oblik tog modela dao je pozitivne rezultate te se smatra da bi mogao biti primijenjen i u obalnim zonama. Model autora Carver & Mallet (1990) pokazao se kao suviše pojednostavljen i dao je rezultate koji ne odgovaraju činjeničnom stanju trenutačne proizvodnje dagnji u Trščanskom zaljevu. Iz ove se studije zaključuje da primjena matematičkih modela može biti korisna, no njihova se aplikacija ne može globalizirati i potrebno je tretirati svaki slučaj zasebno uvodeći potrebne modifikacije.

model biloške nosivosti, uzgajališta dagnji, Tršćanski zaljev

nije evidentirano