hrvatski

Očno bankarstvo - svrha osnivanja

Potreba za transplantacijom rožnice u našoj zemlji, kao i u cijelome svijetu u svakodnevnom je porastu. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije trenutno je oko 20 milijuna osoba slijepo zbog prisustva različitih bolesti rožnice. Očna banka, kao organizacija za kontroliranu pohranu tkiva, je najstarija organizacija toga tipa u transplantacijskoj medicini. Prvu takvu banku osnovao je R.T. Paton 1945 god. u New Yorku. Od tada količina donorskog materijala, kao i potreba za njim, u stalnom je porastu. Čimbenici koji su pridonijeli uspjehu i razvoju očnih banaka su: stalno poboljšanje tehnike pohrane tkiva i administrativne obrade, povećanje broja operacija rožnice, te povećana vjera bolesnika i samih oftalmologa u uspjeh presađivanja rožničnog tkiva. U tome veliku zaslugu imaju dostignuća udruženja očnih banaka, poput Udruženja očnih banaka amerike (Eye Bank Association of America - EBAA), Internacionalne federacije očnih banaka (International Federation of Eye Banks - IFEB), Europskog udruženja očnih banaka (European Eye Bank Association - EEBA), te mnogih drugih. Danas u skoro svim Europskim zemljama postoje očne banke (više od 80 očnih banaka u Europi). Do otvaranja Lions hrvatske očne banke (LHOB) u prosincu 1995. u Hrvatskoj se transplantacija rožnice izvodila presađivanjem svježih rožnica (20-ak godišnje) na način koji je odbačen u razvijenim zemljama svijeta. Budući da presađivanjem svježih rožnica nema dovoljno vremena za obavljanje svih neophodnih mikrobioloških i seroloških pretraga te procjene kvalitete samog tkiva, takav način rada nosi određeni rizik za pacijenta i predstavlja "vitium artis". Zadatak je očnih banaka: prikupljanje, procjena vrijednosti, pohrana i raspodjela rožničnog tkiva za presađivanje, uz održavanje najvišeg stupnja kvalitete materijala, te odstranjenje mogućih štetnih posljedica presađivanja. Prema internacionalnim smjernicama "zlatni standard" u rožničnoj transplantaciji i čuvanju zahtjeva da bilo koje tkivo upotrebljeno za očnu kirurgiju mora biti obrađeno u očnoj banci gdje se provodi slijedeće: 1. Pažljivo provjeravanje eventualno postojećih zaraznih bolesti u donorovoj povijesti bolesti 2. Testiranje donorova seuma na anti HIV 1 i 2, hepatitis B i C 3. Mikrobiološko testiranje obrisaka bulbusa 4. Očno tkivo obrađuje educirano osoblje i određuju se biološki parametri (kao što je gustoća rožničnih endotelnih stanica) što omogućuje pozitivnu prognozu i dugotrajno preživljenje rožničnog transplantata Pri očnoj banci postoji lista čekanja pacijenata na transplantaciju rožnice kako bi svaki pacijent ostvario pravo jednakog čekanja na transplantaciju, osim u slučaju hitnih indikacija. LHOB je 1999. god. pomogla osnivanje podružnica očnih banaka u Rijeci, Splitu i Osijeku što se pozitivno odrazilo na porast broja prikupljenih i transplantiranih. LHOB je od 1995.-e god. član Europskog udruženja očnih banaka, a od 2000.-e god. član je i Međunarodne Federacije očnih banaka čije standarde primjenjuje u svom svakodnevnom radu. U 2001. god. LHOB je postala referentni centar za Ministarstva zdravstva RH za prikupljanje, provjeru, pohranu, distribuciju i transplantaciju rožnice i propisala je standarne operativne procedure koje sadržavaju postupke potrebne pri ophođenju s rožničnim donorskim tkivom. Od osnivanja LHOB prikupljeno je 462 rožnice. Osim rožničnog tkiva u očnim bankama prikupljaju se, obrađuju i pohranjuju i druga tkiva potrebna u očnoj kirurgiji – amnijske membrane i sklera.

očna banka; transplantacija rožnice; EEBA; EBAA; IFEB; Lions hrvatska očna banka; serološko testiranje donora; mikrobiološko testiranje donora; lista čekanja

nije evidentirano