hrvatski

Utjecaj zeatina na in vitro regeneraciju devet genotipova pšenice iz nezrelih embrija

Uspjeh dobivanja transgenih biljaka ovisi uvelike o učinkovitosti regeneracije biljaka in vitro. Kod pšenice se najučinkovitija regeneracija biljaka postiže iz nezrelih embrija. Za indukciju kalusa nezreli embriji se postavljaju na podlogu koja sadrži auksin, najčešće 2, 4-D (2, 4-diklorofenoksioctena kiselina). Međutim, za regenraciju izboja neki autori koriste podloge s citokininima. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi da li dodatak zeatina, kao egzogenog faktora rasta, u podlogu ima pozitivan učinak na in vitro regeneraciju devet hrvatskih genotipova pšenice. Devet hrvatskih genotipova ozime pšenice (Kuna, Banica, Lipa, Magdalen, Žitarka, Edita, Hana, Barbara i 232489) uzgojeno je u polju i korišteno za uzimanje nezrelih embrija. Indukcija kalusa provedena je na podlozi sa zetinom, a za inicijaciju izdanaka kalusi su prenešeni na dva različita medija: MSZ0 (MS soli i vitamini s 0.2 mg/l 2, 4-D i 30 g/l saharoze) i MSZ5 (MS soli i vitamini s 0.2 mg/l 2, 4-D, 5 mg/l zeatina i 30 g/l saharoze). Prosječna vrijednost kapaciteta regeneracije bila je viša na podlozi sa zeatinom (48.0%), nego bez njega (33.6%). Najviši broj regeneriranih izdanaka po kalusu (4.39) imala je Žitarka na MSZ5 mediju, a zatim genotipovi Barbara, Lipa i 232489 na MSZ0 mediju i Edita na MSZ5 mediju. Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti da je medij za indukciju izdanaka koji je sadržavao zeatin dao više vrijednosti kapaciteta regeneracije kalusa, a broj regeneriranih izdanaka na istom mediju bio bi veći da je učinjena još jedna subkultivacija koja bi omogućila brojanje izdanaka kroz dulje vrijeme. Genotipovi su pokazali različitu sposobnost indukcije kalusa, kapaciteta regeneracije kalusa i regeneracije izdanaka.

nezreli embriji; pšenica; regulatori rasta; in vitro regeneracija

nije evidentirano