hrvatski

Nezaposlenost i subjektivno zdravlje. Jesu li najugroženije nezaposlene osobe srednje dobi?

Cilj je bio istražiti kako nezaposlenost utječe na fizičko i psihičko zdravlje nezaposlenih osoba različite dobi. Nekoliko je autora ustvrdilo da su negativni zdravstveni učinci nezaposlenosti najizraženiji u osoba srednje dobi, koje imaju najveću obiteljsku odgovornost. No ova hipoteza je dosad dobila ograničenu potkrjepu, utemeljenu samo na retrospektivnim izjavama nezaposlenih osoba. U ovom istraživanju usporedili smo zdravstveno stanje reprezentativnog uzorka nezaposlenih osoba u Hrvatskoj (N = 1065) s uzorkom iz opće populacije (N = 3074). Njihovo subjektivno zdravlje je ispitano pomoću hrvatske inačice Upitnika zdravlja SF-36, psihometrijski utemeljenog instrumenta za procjenu fizičkog i psihičkog zdravlja. Oba uzorka ispitanika podijelili smo u pet dobnih skupina i usporedili njihovo zdravlje kros-sekcijski. Nisu pronađene znatnije razlike u fizičkom zdravlju uspoređenih skupina. Njihovo psihičko zdravlje, međutim, značajno se je razlikovalo: u usporedbi s pripadnicima uzorka opće populacije, nezaposleni sudionici istraživanja iskazali su narušeno zdravlje na svim dobnim razinama. No razlika u psihološkom zdravlju bila je najveća u srednjim dobnim skupinama. Ovaj nalaz upućuje na to da su nezaposlene osobe srednje dobi osobito ranjiva skupina kojoj je potrebna posebna pozornost u programima socijalne zaštite.

nezaposlenost; zdravlje; psihičko zdravlje; dob

nije evidentirano