Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 163559

Glagoljske tiskane knjige


Nazor, Anica
Glagoljske tiskane knjige // Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost. / Golub, Ivan (ur.).
Zagreb: HAZU i Školska knjiga, 2003. str. 274-283


Naslov
Glagoljske tiskane knjige
(Glagolitic printed books)

Autori
Nazor, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost.

Urednik/ci
Golub, Ivan

Izdavač
HAZU i Školska knjiga

Grad
Zagreb

Godina
2003

Raspon stranica
274-283

ISBN
953-154-613-4 (HAZU)

Ključne riječi
Glagoljsko tiskarstvo, istočnoslavenizacija, misal, brevijar, Roberto Bellarmino, Juan A. Polanco
(Glagolitic printing, Eastern Slavonisation, missal, breviary, Roberto Bellarmino, Juan A. Polanco)

Sažetak
U povijesti glagoljskoga tiskarstva XVII. i XVIII. stoljeće označena su kao "rimsko", "rusko" razdoblje, kao razdoblje "u kojem su glagoljaši dobili knjige, a izgubili jezik". Tada su knjige izlazile u Rimu i glagoljaši su dobili najviše liturgijskih i crkvenih knjiga: tri misala, tri brevijara, dijelove misala i brevijara, više abecedarija i prijevode djela Roberta Bellarmina "Dottrina cristiana breve" i Juana A. Polanca "Directorium sacerdotum et poenitentium". U glagoljskim liturgijskim knjigama iz toga razdoblja provedene su promjene: a) u tekstu (usklađene su s posttridentinskim reformiranim, tipiziranim latinskim liturgijskim knjigama), b) u grafičkom sustavu (uvođenjem novih grafema po uzoru na ćirilski grafički sustav istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskoga jezika), ali najveće su se promjene dogodile c) u jeziku. Od 1648. godine izvorni hrvatski crkvenoslavenski jezik, na kojem su pisane i u najstarijem razdoblju tiskane glagoljske liturgijske knjige, preoblikovan je prema pravopisnim i gramatičkim normama istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskoga jezika, ponajprije prema normama dviju značajnih - Lavrentija Zizanija: "Grammatika slovenska" (1596) i "Grammatiki slovénskija právilnoe sýntagma" Meletija Smotrickoga (1619). Zato se odnedavno - od recentnih istraživanja Vande Babič - govori o "istočnoslavenizaciji" umjesto o "rusifikaciji" hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova u XVII. i XVIII. stoljeću. Time se preciznije označava ono što se u jeziku stvarno dogodilo nametanjem shvaćanja o jednom (jedinstvenom) crkvenoslavenskom jeziku za sve Slavene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0090002

Autor s matičnim brojem:
Anica Nazor, (33234)