hrvatski

Prevalencija rizičnih čimbenika hrvatskog pučanstva

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom 53%. Vodeće podskupine uzroka smrti su ishemijske bolesti srca (17.9%) i cerebrovaskularne bolesti (16.82%). U čimbenike rizika na koje se može utjecati ubrajaju se hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, diabetes, tjelesna aktivnost, dok se na dob, spol i pozitivnu anamnezu za koronarnu i cerebrovaskularnu bolest ne može utjecati. Važnost prepoznavanja najvažnijih rizičnih čimbenika u općoj populaciji od strateškog je značaja za svaku zemlju, pa tako i našu. U okviru 1. Hrvatskog projekta zdravstva, u podprojektu "Promicanje zdravlja" prvi je put u Hrvatskoj provedeno sveubuhvatno ispitivanje s ciljem utvrđivanja prevalencije najvažnijih rizičnih čimbenika. Na temelju prikupljenih podataka prevalencija hipertenzije (RR>140/90) iznosi 45%, s većim udjelom kod muškaraca (52%) u odnosu na žene (37.9%). Vrijednosti krvnog tlaka značajno rastu s dobi ispitanika. Ukupno 32.6% odraslih osoba su pušači. Pušenje je više zastupljeno kod muškaraca (34.1%) u odnosu na žene (26.6%). Tjelesnom aktivnošću aktivno se bavi samo 4.3% žena i 17.1% muškaraca. Kod muškaraca je zastupljena 4-5 sati/tjedan, a kod žena 2-4 sata/tjedan. Značajno je prisutna pretilost. U populaciji je pretilih (ITM>30.0) 18.0%, dok prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25.0-29.9) ima 41.4% ispitanika. Udio pretilih se povećava s dobi kod oba spola, s najvećim udjelom u zagrebačkoj regiji. Zanimljiv je podatak da je značajno veći udio pretilih muškaraca (21%) u odnosu na žene (15%). Prosječna (X&plusmn ; ; SD) koncentracija kolesterola (mmol/L) veća je kod muškaraca (5.81&plusmn ; ; 1.36) u odnosu na žene (5.66&plusmn ; ; 1.29). I koncentracija triglicerida (mmol/L) također su veće u muškaraca (2.13&plusmn ; ; 1.69) u odnosu na žene (1.41&plusmn ; ; 0.94). Približno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost triglicerida iznad 3.94 mmol/l. Isti udio žena ima vijednosti triglicerida iznad 2.5 mmol/L. Ukupno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost kolesterola iznad 7.55 mmol/L, a 10% žena iznad 7.39 mmol/L. Zaključak: Rezultati su pokazali zabrinjavajući udio rizičnih čimbenika u općoj populaciji Hrvatske. Stoga bi u narednom periodu najvažniji javno-zdravstveni zadatak bio promicanje zdravlja i promjena životnih navika u cilju prevencije kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

rizični čimbenici; vaskularne bolesti; Hrvatska

nije evidentirano