Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 162025

LIBS IV studija : Procjena rizičnih čimbenika i farmakoterapije u sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca


Urek, Roman; Čubrilo-Turek, Mirjana; Artuković, Marinko; Bakula, Miro; Tomičić, Dragutin; Komadina, Mladen; Miličević, Goran
LIBS IV studija : Procjena rizičnih čimbenika i farmakoterapije u sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca // Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga sažetaka ; u: Liječnički vjesnik
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003. str. 32-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
LIBS IV studija : Procjena rizičnih čimbenika i farmakoterapije u sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca
(LIBS IV study : Risk Factors and Pharmacotherapy Evaluation in Secondary Prevention of Ishaemic Heart Disease)

Autori
Urek, Roman ; Čubrilo-Turek, Mirjana ; Artuković, Marinko ; Bakula, Miro ; Tomičić, Dragutin ; Komadina, Mladen ; Miličević, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga sažetaka ; u: Liječnički vjesnik / - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003, 32-32

Skup
Hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem (4 ; 2003)

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 14.-17.05.2003.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rizični čimbenici; farmakoterapija; ishemijska bolest srca
(Risc factors; pharmacotherapy; ishemic heart disease)

Sažetak
Ishemijska bolest srca (IBS) jedan je od najznačajnijih javno-zdravsvenih problema u Hrvatskoj. U sklopu LIBS IV studije provedene u 36 istanova 29 hrvatskih gradova analizirano je 4051 bolesnika hospitaliziranih zbog ishemijske bolesti srca. Cilj 9-mjesečnog perioda praćenja (rujan 2001-svibanj 2002 god.) bio je odrediti prevalenciju najvažnijih rizičnih čimbenika, te utvrditi primjenu standardne farmakoterapije pri prijemu i otpustu iz bolnice. Ukupan broj bolesnika praćenih na Kardiovaskularnom odjelu OB S. Duh bio je 122 (3% ukupnog uzorka), od čega 60% muškaraca i 40% žena.Podaci o prevalenciji rizičnih čimbenika uspoređeni su s rezultatima ukupnnog hrvatskog nacionalnog uzorka kao i s rezultatima Euroaspiret studije. U našem uzorku vodeći rizični čimbenik bila je hiperkolesterolemija sa 79% (66% u nacionalnom uzorku, 59% Euroaspire), zarim hipertenzija sa 65% (70% u nacionalnom uzorku, 54% Euroaspire), dijabetes 45% (32% nacionalni uzorak, 22% Euroaspire), hipertrigliceridemija sa 43% (36% nacionalni uzorak, Euroaspire bez podataka), pozitivna obiteljska anamneza sa 33% (38% nacionalni uzorak, Euroaspire nema podataka), te pušenje sa 30% (36% nacionalni uzorak, 21% Euroaspire). Praćenjem farmakoterapije kod prijema/otpusta iz bolnice najznačajnije razlike bilježimo u 4 skupine lijekova: nitrati 26% kod prijema a kod otpusta 99%, acetilsalicilna kiselina (26%/79%), ACE inhibitori (38%/69%), beta blokatori (13%/52%) te statini (12%/48%). Praćenjem farmakoterapije IBS-a pri otpustu unazad 4 godine (LIBS I-LIBS AV studije) najznačajniji je porast u primjeni beta blokatora (29%/52%), te nitrata (77%/99%). U uporedbi s nacionalnim uzorkom značajnije razlike bilježimo u propisivanju ACE inhibitora (69%/60% nacionalni uzorak, te statina (48%/58% nacionalni uzorak). U odnosu na Euroaspire II češće su propisivani ACE inhibitori (69%/43%), a manje beta blokatori (52%/66%). U našem ispitivanju udio hiperkolesterolemije bio je značajno veći u odnosu na nacionalni uzorak, dok su ostali čimbenici rizika bili podudarni. U odnosu na Euroaspire studiju značajno su više zastupljeni pušenje, hiperkolesterolemija, hipertenzija i dijabetes. Farmakoterapijom pratimo europske i svjetske trendove, osobito primjene beta blokatora, ACE inhibitora, acetilsalicilne kiseline i statina, dok je prevelika upotreba nitrata upitna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija