hrvatski

Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva

Brojne epidemiološke studije u svijetu pokazale su povezanost između različitih rizičnih čimbenika (hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, diabetes, trombogeni čimbenici, smanjena tjelesna aktivnost) i nastanka koronarne i cerebrovaskularne bolesti. Važnost je prepoznavanja najvažnijih rizičnih čimbenika u općoj populaciji od strateškog je značaja za svaku zemlju pa tako i našu. Stoga je u okviru Hrvatskog projekta zdravstva, u podprojektu "Promicanje zdravlja" prvi put u Hrvatskoj provedeno sveubuhvatno ispitivanje s ciljem utvrđivanja prevalencije najvažnijih rizičnih čimbenika. Istraživanje je provedeno na uzorku 10 000 ispitanika urbane i ruralne sredine, priobalnog i kontinentalnog područja Hrvatske. Terensko istraživanje je provedeno na 30 lokaliteta osječke, zagrebačke, riječke i splitske regije u periodu od 1995-1997. godine. Konačni uzorak je obuhvatio 5 840 ispitanika u dobi između 18-65 godina, kod oba spola. Primijenjen je anketni upitnik, a uzorci krvi poslužili su za laboratorisjku analizu rizičnih čimbenika. Na temelju prikupljenih podataka prevalencija hipertenzije iznosi 28%, s većim udjelom kod muškaraca (32%) u odnosu na žene (24%). Vrijednosti krvnog tlaka značajno rastu s dobi ispitanika, tako u dobnoj skupini od 50-65 godina krvni tlak >140/90 mmHg ima 71% ispitanika. Ukupno 32.6% odraslih osoba su pušači. Intenzitet pušenja značajno je veći kod muškaraca (34.1%) u odnosu na žene (26.6%), općenito raste s dobi, s podjednakim udjelom u kontinentalnom i priobalnom području. Sportom se aktivno bavi samo 4.3% žena i 17.1% muškaraca. Tjelesna aktivnost zastupljena je kod muškaraca 4-5 sati/tjedan. Značajno je prisutna pretilost. ITM>30.0 ima (18.0%) populacije, dok prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25.0-29.9) ima (41.4%) ispitanika. Udio pretilih se povećava s dobi kod oba spola, s najvećim udjelom u zagrebačkoj regiji. Zanimljiv je podatak da je značajno veći udio pretilih muškaraca (21%) u odnosu na žene (15%). Prosječna (X+-SD) koncentracija kolesterola (mmol/L) veća je kod muškaraca (5.81+-1.36) u odnosu na žene (5.66+-1.29). I koncentracija triglicerida (mmol/L) također su veće u muškaraca (2.13+-1.69) u odnosu na žene (1.41+-0.94). Niže su koncentracije kolesterola u priobalnom području (Split) 5.71+-1.40 i (Rijeka) 5.57+-1.22 u odnosu na kontintentalni dio Zagreb (5.77+-1.31) i Osijek (5.81+-1.38). Približno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost triglicerida iznad 3.94 mmol/l. Isti udio žena ima vijednosti triglicerida iznad 2.5 mmol/L. Ukupno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost kolesterola iznad 7.55 mmol/L, a 10% žena iznad 7.39 mmol/L. Zaključak: Rezultati su pokazali zabrinjavajući udio rizičnih čimbenika u općoj populaciji Hrvatske. Stoga bi u narednom periodu najvažniji javno-zdravstveni zadatak bio prihvaćanje zdravog načina života, promicanje zdravlja i promjena životnih navika.

rizični čimbenici; kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti; Hrvatska

nije evidentirano