Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 162020

Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva


Čubrilo-Turek, Mirjana; Hrabak-Žerjavić, Vlasta; Vrhovski-Hebrang, Danijela; Rak-Kaić, Antoinette; Prebeg, Živka; Turek, Stjepan; Reiner, Željko
Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva // Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003. str. 28-28 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 162020 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva
(Rics Factors in Croatian Population)

Autori
Čubrilo-Turek, Mirjana ; Hrabak-Žerjavić, Vlasta ; Vrhovski-Hebrang, Danijela ; Rak-Kaić, Antoinette ; Prebeg, Živka ; Turek, Stjepan ; Reiner, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka. / - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003, 28-28

Skup
Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 14-17.05.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rizični čimbenici; kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti; Hrvatska
(risk factors; cardiovascular and cerebrovascular disease; Croatia)

Sažetak
Brojne epidemiološke studije u svijetu pokazale su povezanost između različitih rizičnih čimbenika (hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, diabetes, trombogeni čimbenici, smanjena tjelesna aktivnost) i nastanka koronarne i cerebrovaskularne bolesti. Važnost je prepoznavanja najvažnijih rizičnih čimbenika u općoj populaciji od strateškog je značaja za svaku zemlju pa tako i našu. Stoga je u okviru Hrvatskog projekta zdravstva, u podprojektu "Promicanje zdravlja" prvi put u Hrvatskoj provedeno sveubuhvatno ispitivanje s ciljem utvrđivanja prevalencije najvažnijih rizičnih čimbenika. Istraživanje je provedeno na uzorku 10 000 ispitanika urbane i ruralne sredine, priobalnog i kontinentalnog područja Hrvatske. Terensko istraživanje je provedeno na 30 lokaliteta osječke, zagrebačke, riječke i splitske regije u periodu od 1995-1997. godine. Konačni uzorak je obuhvatio 5 840 ispitanika u dobi između 18-65 godina, kod oba spola. Primijenjen je anketni upitnik, a uzorci krvi poslužili su za laboratorisjku analizu rizičnih čimbenika. Na temelju prikupljenih podataka prevalencija hipertenzije iznosi 28%, s većim udjelom kod muškaraca (32%) u odnosu na žene (24%). Vrijednosti krvnog tlaka značajno rastu s dobi ispitanika, tako u dobnoj skupini od 50-65 godina krvni tlak >140/90 mmHg ima 71% ispitanika. Ukupno 32.6% odraslih osoba su pušači. Intenzitet pušenja značajno je veći kod muškaraca (34.1%) u odnosu na žene (26.6%), općenito raste s dobi, s podjednakim udjelom u kontinentalnom i priobalnom području. Sportom se aktivno bavi samo 4.3% žena i 17.1% muškaraca. Tjelesna aktivnost zastupljena je kod muškaraca 4-5 sati/tjedan. Značajno je prisutna pretilost. ITM>30.0 ima (18.0%) populacije, dok prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25.0-29.9) ima (41.4%) ispitanika. Udio pretilih se povećava s dobi kod oba spola, s najvećim udjelom u zagrebačkoj regiji. Zanimljiv je podatak da je značajno veći udio pretilih muškaraca (21%) u odnosu na žene (15%). Prosječna (X+-SD) koncentracija kolesterola (mmol/L) veća je kod muškaraca (5.81+-1.36) u odnosu na žene (5.66+-1.29). I koncentracija triglicerida (mmol/L) također su veće u muškaraca (2.13+-1.69) u odnosu na žene (1.41+-0.94). Niže su koncentracije kolesterola u priobalnom području (Split) 5.71+-1.40 i (Rijeka) 5.57+-1.22 u odnosu na kontintentalni dio Zagreb (5.77+-1.31) i Osijek (5.81+-1.38). Približno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost triglicerida iznad 3.94 mmol/l. Isti udio žena ima vijednosti triglicerida iznad 2.5 mmol/L. Ukupno 10% muškaraca ima prosječnu vrijednost kolesterola iznad 7.55 mmol/L, a 10% žena iznad 7.39 mmol/L. Zaključak: Rezultati su pokazali zabrinjavajući udio rizičnih čimbenika u općoj populaciji Hrvatske. Stoga bi u narednom periodu najvažniji javno-zdravstveni zadatak bio prihvaćanje zdravog načina života, promicanje zdravlja i promjena životnih navika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0196001 - 0196001 (, )
0108230 - 0108230 (, )

Citiraj ovu publikaciju

Čubrilo-Turek, Mirjana; Hrabak-Žerjavić, Vlasta; Vrhovski-Hebrang, Danijela; Rak-Kaić, Antoinette; Prebeg, Živka; Turek, Stjepan; Reiner, Željko
Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva // Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003. str. 28-28 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
Čubrilo-Turek, M., Hrabak-Žerjavić, V., Vrhovski-Hebrang, D., Rak-Kaić, A., Prebeg, Ž., Turek, S. & Reiner, Ž. (2003) Rizični čimbenici hrvatskog pučanstva. U: Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka..
@article{article, year = {2003}, pages = {28-28}, keywords = {risk factors, cardiovascular and cerebrovascular disease, Croatia}, title = {Rics Factors in Croatian Population}, keyword = {risk factors, cardiovascular and cerebrovascular disease, Croatia}, publisher = {Hrvatski lije\v{c}ni\v{c}ki zbor, Hrvatsko dru\v{s}tvo za aterosklerozu}, publisherplace = {Dubrovnik, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font