Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 161986

Industrijska politika


Obadić, Alka
Industrijska politika // Hrvatski gospodarski razvoj / Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Politička kultura, Ekonomski fakultet - Zagreb, 2003. str. 309-327


Naslov
Industrijska politika
(Industrial Policy)

Autori
Obadić, Alka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatski gospodarski razvoj

Urednik/ci
Družić, Ivo

Izdavač
Politička kultura, Ekonomski fakultet - Zagreb

Grad
Zagreb

Godina
2003

Raspon stranica
309-327

ISBN
953-6213-51-6

Ključne riječi
Industrijalizacija, restrukturiranje, BDP, tranzicija, zaposlenost, Hrvatska
(Industrialization, restructuring, GDP, transition, employment, Croatia)

Sažetak
U ekonomskoj teoriji postoje brojni odgovori na pitanje što je to industrijalizacija. Tako postoje i različiti odgovori na pitanje kada se jednu zemlju može smatrati industrijaliziranom. Prema nekim odgovorima svaka zemlja mora zadovoljiti tri uvjeta da bi se mogla smatrati industrijaliziranom: 1) da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u industrijskom sektoru, 2) da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u prerađivačkoj industriji (industriji investicijskih dobara i potrošne robe) i 3) da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u industriji. Prema navedenoj kategorizaciji, neku se zemlju neće smatrati industrijaliziranom ukoliko ne zadovoljava jedan od tri navedena uvjeta. Industrijalizacija znači dvoje: razvijanje industrije kao posebne privredne grane i razvijanje industrijskog načina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji. Ona je sredstvo, svrha, cilj i metoda općeg i ubrzanog privrednog razvoja. Industrijalizacija se pokazala kao neophodna pretpostavka za gospodarski razvoj gotovo svake zemlje. Proizvodnost rada prerađivačke industriije znatno je veća od one u tradicionalnoj poljoprivredi jer su proizvodi raznovrsniji i pogodniji za razmjenu, što omogućuje visoku specijalizaciju. To ubrzava rast društvenog proizvoda po stanovniku, a zatim i životnog standarda. U takvim uvjetima rastu prihodi domaćinstva, odnosno povećava se odnos štednje prema potrošnji, što je uvjet povećanja stope investicija i ubrzanog razvoja. Industrijski razvoj ima veliku ulogu i u politici zapošljavanja, jer pruža velike mogućnosti za zapošljavanje radne snage. Uslijed tehnološkog napretka poljoprivreda postaje nemoćna u aktiviranju radnih resursa. Značaj industrijskog razvoja time je veći jer ne širi mogućnost zapošljavanja samo u industriji, nego i u brojnim drugim sektorima uključujući i povećane mogućnosti zapošljavanja i u sektorima usluga. Kako je nezaposlenost jedan od najvećih socijalnih i političkih problema suvremenog svijeta, razvoju industrije treba pridavati poseban značaj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0067028

Autor s matičnim brojem:
Alka Obadić, (234570)