Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Industrijska politika (CROSBI ID 29544)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Obadić, Alka Industrijska politika // Hrvatski gospodarski razvoj / Družić, Ivo (ur.). Zagreb: Politička kultura ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003. str. 309-327-x

Podaci o odgovornosti

Obadić, Alka

hrvatski

Industrijska politika

U ekonomskoj teoriji postoje brojni odgovori na pitanje što je to industrijalizacija. Tako postoje i različiti odgovori na pitanje kada se jednu zemlju može smatrati industrijaliziranom. Prema nekim odgovorima svaka zemlja mora zadovoljiti tri uvjeta da bi se mogla smatrati industrijaliziranom: 1) da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u industrijskom sektoru, 2) da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u prerađivačkoj industriji (industriji investicijskih dobara i potrošne robe) i 3) da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u industriji. Prema navedenoj kategorizaciji, neku se zemlju neće smatrati industrijaliziranom ukoliko ne zadovoljava jedan od tri navedena uvjeta. Industrijalizacija znači dvoje: razvijanje industrije kao posebne privredne grane i razvijanje industrijskog načina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji. Ona je sredstvo, svrha, cilj i metoda općeg i ubrzanog privrednog razvoja. Industrijalizacija se pokazala kao neophodna pretpostavka za gospodarski razvoj gotovo svake zemlje. Proizvodnost rada prerađivačke industriije znatno je veća od one u tradicionalnoj poljoprivredi jer su proizvodi raznovrsniji i pogodniji za razmjenu, što omogućuje visoku specijalizaciju. To ubrzava rast društvenog proizvoda po stanovniku, a zatim i životnog standarda. U takvim uvjetima rastu prihodi domaćinstva, odnosno povećava se odnos štednje prema potrošnji, što je uvjet povećanja stope investicija i ubrzanog razvoja. Industrijski razvoj ima veliku ulogu i u politici zapošljavanja, jer pruža velike mogućnosti za zapošljavanje radne snage. Uslijed tehnološkog napretka poljoprivreda postaje nemoćna u aktiviranju radnih resursa. Značaj industrijskog razvoja time je veći jer ne širi mogućnost zapošljavanja samo u industriji, nego i u brojnim drugim sektorima uključujući i povećane mogućnosti zapošljavanja i u sektorima usluga. Kako je nezaposlenost jedan od najvećih socijalnih i političkih problema suvremenog svijeta, razvoju industrije treba pridavati poseban značaj.

industrijalizacija, restrukturiranje, BDP, tranzicija, zaposlenost, Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Industrial Policy

nije evidentirano

industrialization, restructuring, GDP, transition, employment, Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

309-327-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Hrvatski gospodarski razvoj

Družić, Ivo

Zagreb: Politička kultura ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2003.

953-6213-51-6

Povezanost rada

Povezane osobe




Ekonomija