hrvatski

Počeci newtonizma u Europi i u Hrvatskoj

U radu se ukratko ocrtavaju filozofska i znanstvena shvaćanja krajem 17. i u 18. stoljeću. Iznose se glavna obilježja tada dominantnih filozofijskih i znanstvenih orijentacija , tj. peripatetičke filozofije prirode i Descartesove filozofije te se prati kako je u pojedinim dijelovima Europe i u Hrvatskoj došlo do usvajanja novih filozofskih i znanstvenih pristupa, tj. kako kartezijanizam zamjenjuje peripatetičku filozofiju, a kasnije newtonizam prevladava nad oba ta pristupa. Posebna se pozornost posvećuje prihvaćanju i širenju newtonizma, i to u Newtonovoj domovini Engleskoj još za njegova životai, posebno, u prvoj polovici 18. stoljeća, a zatim u Škotskoj, u kojoj je Newtonova filozofija prihvaćena već u prvom desetljeću 18. stoljeća. Širenje newtonizma izvan Britanije zahvatilo je najprije i najintenzivnije Nizozemsku, nešto kasnije i Francusku, a postupno i ostale dijelove Europe. U nekim dijelovima Europe newtonizam nije bio prihvaćen sve do druge polovice 18. st. Ukazuje se i na doprinos hrvatskih profesora promicanju novih ideja bilo da su oni djelovali izvan Hrvatske ili su se vraćali u Hrvatsku. Newtonizam i boškovićanizam dolaze u Hrvatsku s nešto zakašnjenja iz Azstrije, Ugarske, Italije, Slovačke preko hrvatskih i stranih profesora i pisaca sveučilišnih udžbenika. Zapravo jedini domaći newtonovac sredinom 18. st. koji djeluje samo u Hrvatskoj jest Kazimir Bedeković

prednewtonovske paradigme; aristotelizam; kartezijanizam; newtonizam; Europa; Hrvatska

nije evidentirano