Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 159817

Prenatalna dijagnostika-naša iskustva


Brajenović-Milić, Bojana; Vraneković, Jadranka; Frković, Aleksandra; Petrović, Oleg; Pavešić, Danilo; Haller, Herman; Kapović, Miljenko
Prenatalna dijagnostika-naša iskustva // Medicina : glasilo Hrvatskoga liječničkoga zbora, Podružnica Rijeka, 42 (2004), 41; 276-280 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Prenatalna dijagnostika-naša iskustva
(Prenatal diagnostics-our experiences)

Autori
Brajenović-Milić, Bojana ; Vraneković, Jadranka ; Frković, Aleksandra ; Petrović, Oleg ; Pavešić, Danilo ; Haller, Herman ; Kapović, Miljenko

Izvornik
Medicina : glasilo Hrvatskoga liječničkoga zbora, Podružnica Rijeka (0025-7729) 42 (2004), 41; 276-280

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Rana amniocenteza; prenatalni test probira za DS
(Amniocentesis; prenatal screening for DS)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je prikazati organizaciju prenatalne skrbi na području riječke regije te iznijeti rezultate dobivene primjenom neinvazivnih (biokemijski test probira za Downov sindrom-DS) i invazivnih metoda (rana amniocenteza-RAC) detekcije kromosomopatija u ploda tijekom drugog tromjesečja trudnoće. Od svibnja 1986. do kolovoza 2004. godine izvedeno je 1856 RAC, a od 1996. godine biokemijskoj analizi seruma, u svrhu procjene rizika za DS primjenom dvostrukog (MS-AFP i slobodni b-hCG9 ili trostrukog testa (MS-AFP, slobodni b-hCG i nE) pristupilo je 10057 trudnica. Aberirani kariotip utvrđen je u 2, 6% učinjenih RAC, odnosno analiza stanica plodove vode. U 73% detektiranih aberacija radilo se o numeričkoj promjeni kromosoma, a najčešća je bila trisomija 21 (69%). Preostalih 27% aberacija odnosi se na strukturne promjene kromosoma od kojih je 54% nastalo kao posljedica svježe mutacije (de novo) dok su ostale bile obiteljskog porijekla. U 23% strukturnih aberacija radilo se o nebalansiranoj promjeni. Stopa detekcije DS primjenom biokemijskog testa probira za DS u čitavom uzorku iznosila je 64% (14/22), a od 2000.godine, od kada se rabi trostruki test, iznosi 70% (7/10) uz 6, 9% pozitivnih nalaza. Respektabilan broj utvrđenih abnormalnih kariotipova u drugom tromjesečju trudnoće jasno ukazuje na važnost primjene kako invazivnih tako i neinvazivnih metoda prenatalne dijagnostike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Časopis indeksira:


  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Excerpta Medica