Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 159571

Metodologija za određivanje područja distribucije plina


Vulama, Sanja
Metodologija za određivanje područja distribucije plina, 2002., magistarski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 159571 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Metodologija za određivanje područja distribucije plina
(Methodology for defining natural gas distribution area)

Autori
Vulama, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.11

Godina
2002

Stranica
105

Mentor
Dekanić, Igor

Ključne riječi
distribucija plina; županija; regija; ekonomsko-financijska analiza; interna stopa rentabilnosti; investicijsko planiranje
(natural gas distribution; county; region; financial analysis; internal rate of return; investment planning)

Sažetak
Plinska djelatnost podrazumijeva proizvodnju, transport i distribuciju prirodnog plina. Organizaciju hrvatske plinske djelatnosti danas čine INA d.d. koja je bavi proizvodnjom plina, PLINACRO kompanija koja se bavi transportom plina i 42 distribucijska poduzeća za isporuku plina potrošačima (distribucijom prirodnog plina bavi se 38). Distribucija plina je definirana kao komunalna djelatnost te distribucija plina nije primarna djelatnost u komunalnim poduzećima. Prihvaćanjem novog Zakona o plinskom tržištu postojeća poduzeća moraju uskladiti svoje poslovanje prema njemu što će iziskivati značajne promjene. Danas imamo po županijama od jedne do šest distribucija. Kod promatranja distribucije plina u Republici Hrvatskoj bitno je razdvojiti nova i stara, postojeća, distribucijska područja. Veličina distribucije može se prikazati brojem stanovnika, brojem općina i površinom distribucijskog područja. Analize i usporedbe za ove parametre prikazane su za područja na kojima se nalazi plinska mreža kao i za područja koja se tek trebaju plinificirati. Rezultati pokazuju da je potrebno imati minimalno 80 stanovnika na km2. Zbog obima i složenosti posla neophodno je u distribuciji plina imati kvalitetan i obrazovan kadar. U nekim današnjim distribucijama 3-4 čovjeka obavljaju distribuciju plina što se smatra nestručnim i nedovoljnim. Prema analizama moglo bi se odrediti da bi kriterij za Hrvatsku bio oko 70 zaposlenih u distribucijskom poduzeću što bi moglo u budućnosti odgovarati veličini jedne županije. Postojeće stanje u distribuciji može se prikazati i brojem potrošača, potrošnjom te duljinom plinske mreže. Ukupni broj potrošača u cijeloj Hrvatskoj 2000. godine bio je 380 972, potrošnja je iznosila 904, 44 milijuna m3, a duljina plinske mreže 13 617 km. Broj potrošača od 1995. do 2000. godine povećao se za 49%, potrošnja za svega 10%, a ukupna se duljina plinske mreže za 85%. Prvi korak kojim se pristupilo definiranju područja distribucije plina je određivanje fizikalnih pokazatelja. Analize fizikalnih pokazatelja se odnose na sva distribucijska poduzeća prirodnog plina u Hrvatskoj, grupirana po županijama i regijama. Prvi pokazatelj je duljina plinske mreže po domaćinstvu i definirano je da maksimalna prihvatljiva duljina mreže po broju plinificiranih domaćinstava treba iznositi 60 m/domaćinstvu. Danas više od 50% distribucijskih poduzeća ne zadovoljavaju navedeni kriterij, međutim grupiranjem na županijsku razinu samo dvije županije iz sjeverozapadne regije ne zadovoljavaju navedeni kriterij. Tehno-ekonomskim analizama utvrdilo se da bi minimalno prihvatljiva ukupna potrošnja plina po duljini plinske mreže trebala iznositi 60 m3/m'. Rezultati prikazuju da više od polovice distributera ne zadovoljava navedeni kriterij, dok grupiranjem na županijsku razinu samo 3 županije imaju niži kriterij od prihvatljivog. Za definiranje područja distribucije analizirano je područje distribucije plina grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije te cijele istočne regije. U analizi je utvrđen potencijal potrošnje prirodnog plina u sektoru domaćinstava i gospodarstva na onom dijelu područja grada, županije i regije koji bi se trebao naći u obuhvatu buduće plinske mreže kao i na područjima gdje je plinska mreža već izgrađena. Uz sam potencijal potrošnje prognozirana je i dinamika njenog porasta, priključenje prirodnog plina na toplinsko tržište županije, kroz razdoblje vijeka projekta. Nakon definiranja ulaznih podataka izrađen je model za ekonomsko-financijsku analizu koji se odnosi na ocjenu rentabilnosti i likvidnosti projekta distribucije prirodnog plina. Uz prethodno definirani: potencijal potrošnje prirodnog plina po kategorijama, dinamiku priključenja potrošača i porasta potrošnje, nabavnu i prodajnu cijenu prirodnog plina, scenarij širenja plinske mreže, dinamika investicija u osnovna sredstva, organizacija distribucije, struktura zaposlenih i proračun plaća, itd... izračunata je interna stopa rentabilnosti projekta te utvrđena likvidnost projekta po godinama. Model je napravljen za razdoblje od 2000. do 2029. godine. Također provedena je analiza osjetljivosti na promjenu ulazne cijene prirodnog plina i ukupne potrošnje plina u domaćinstvima i gospodarstvu. Za sva grad, županiju i regiju definirani su isti ulazni podaci za scenarije. Napravljeno je 5 glavnih scenarija i nekoliko podscenarija. Napravljene su tri dinamike priključenja domaćinstva na plinsku mrežu u gradu Vukovaru. Promjenom priključenja domaćinstava na plinsku mrežu za isti iznos mijenja se priključenje broja domaćinstava na mrežu i potrošnja plina u Vukovaru, Vukovarsko-srijemskoj županiji i cijeloj istočnoj regiji. Problem koji je uočen kod projekata plinifikacije na novom području (grada Vukovara) je nelikvidnost u prvim godinama, zbog niskog stupnja priključenja potrošača na plinsku mrežu odnosno niske potrošnje koja nije u mogućnosti pokriti anuitete na preuzete kredite za izgradnju plinske mreže. Razlike u internim stopama rentabilnosti prilično su male posebice za grad Vukovar i županiju. Razlike su do 3%, dok je razlika IRR-a između regije i grada te regije i županije oko 20%. Ovakav rezultat pokazuje da za istu internu stopu moguće je plinificirati samo grad Vukovar, a i cijelu županiju. Povrat ulaganja u regiji ovisno o scenariju je od 14. i 15. godine vijeka projekta. Povrat ulaganja u županiji je za jednu godinu dulji. Najveći raspon povrata ulaganja ima grad Vukovar te za neke scenarije povrat dolazi tek u 22. godini vijeka projekta. U Hrvatskoj postoji 8 županija u kojima se uopće ne nalazi distribucijska mreža prirodnog plina. Da bi se što bolje definiralo područje distribucije prirodnog plina trebaju se prije svega napraviti detaljne energetske analize. Za primjer plinifikacije novog područja analizirana je Primorsko-goranska županija. Promatrana su 4 glavna scenarija. Svaki scenarij ima svoje podscenarije koji su definirani dinamikom potrošnje, cijenom plina i načinom izgradnje sustava. Rezultati pokazuju da pri maksimalnoj dobiti investicije u izgradnju plinske mreže su najmanje kao i potrošnja plina. Smanjenjem interne stope rentabilnosti povećavaju se investicije u plinsku mrežu, raste potrošnja i povećava se godina povrata na uložena sredstva, a neto sadašnja vrijednost se smanjuje. Smanjenjem interne stope rentabilnosti dolazi do širenja plinifikacije i do većeg područja distribucije, dok pri maksimalnoj stopi područje plinifikacije je vrlo malo i obuhvaća samo jedan grad. Za maksimalnu dobit u svim scenarijima investicije ne prelaze 200 milijuna kn i takvim omjerom područje plinifikacije je samo grad Delnice i grad Rijeka. Također rezultati pokazuju da je moguće plinificirati i cijeli sustav sa internom stopom od oko 8%, ali je potrebno uložiti oko 700 milijuna kn u izgradnju sustava. Zaključak je, da je potrebno za svako područje distribucije prirodnog plina prije bilo kakvog grupiranja napraviti preliminarno usporedbu prema naturalnim pokazateljima pa onda napraviti detaljnu ekonomsko-financijsku analizu. Kako se na postojećim područjima radi o nastavku poslovanja kao kriterij uzeti na prvom mjestu likvidnost projekta, godinu povrata investicija pa tek onda internu stopu. Obratiti pažnju pri odabiru tipa projekta da projekt osim ekonomske koristi ima i društvenu. Na novim područjima neophodno je napraviti detaljnu energetsku analizu pa tek onda pristupiti izradi plana plinifikacije te na temelju tog plana napraviti detaljnu ekonomsko-financijsku analizu poslovanja. Ovdje je također bitno voditi računa o izboru tipa projekta jer je bitno da se uz graničnu stopu rentabilnosti (npr. 8 - 10%) plinificira što veće promatrano područje. Stopa će se određivati kako se mijenja kamatna stopa na tržištu kapitala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika



POVEZANOST RADA


Projekti:
0201001
0195037

Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb,
Energetski institut

Profili:

Avatar Url Igor Dekanić (mentor)

Avatar Url Sanja Vulama (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Vulama, Sanja
Metodologija za određivanje područja distribucije plina, 2002., magistarski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Vulama, S. (2002) 'Metodologija za određivanje područja distribucije plina', magistarski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Vulama, S.}, year = {2002}, pages = {105}, keywords = {distribucija plina, \v{z}upanija, regija, ekonomsko-financijska analiza, interna stopa rentabilnosti, investicijsko planiranje}, title = {Metodologija za odre\djivanje podru\v{c}ja distribucije plina}, keyword = {distribucija plina, \v{z}upanija, regija, ekonomsko-financijska analiza, interna stopa rentabilnosti, investicijsko planiranje}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Vulama, S.}, year = {2002}, pages = {105}, keywords = {natural gas distribution, county, region, financial analysis, internal rate of return, investment planning}, title = {Methodology for defining natural gas distribution area}, keyword = {natural gas distribution, county, region, financial analysis, internal rate of return, investment planning}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font