hrvatski

Prostorni razvoj naselja katastarskih općina Gornja i Donja Bistra

Općina Bistra jedna je od najmlađih općina zaprešićkog kraja. Prostire se na površini od 52, 7 km2 obuhvaćajući naselja Gornju i Donja Bistru, Bukovje Bistransko, Novake Bistranske, Oborovo Bistransko i Poljanicu Bistransku. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva izvršenom 2001. godine, na području općine Bistra živjelo je 6 098 stanovnika, odnosno 115, 7 stanovnika/km2. Iako općina Bistra danas pripada Zagrebačkoj županiji, u funkcionalnom smislu, Bistra je dio uže gravitacijske zone grada Zagreba čineći sjeverozapadni rub zagrebačke urbane regije. U prirodno-geografskom smislu, prostor općine obuhvaća predjele različitih obilježja što općini daje raznovrsne razvojne potencijale. Jugoistočnu polovicu općine čine sjeverni pristranci Medvednice poznati i kao Bistranska gora. Sjeverozapadnu polovicu općine čini kontaktna zona doline Krapine i medvedničkih padina koju karakterizira pitomi krajolik blagih reljefnih oblika i brojnih vodotoka koji s padina Bistranske gore otječu prema rijeci Krapini. Duž zapadnog ruba općine, prolazi suvremena auto-cesta koja Bistru povezuje sa Zagrebom na jugu te s Hrvatskim zagorjem u njezinu zaleđu, osiguravajući joj na taj način iznimno dobru prometnu dostupnost. Takav položaj i prirodne osobine bistranskog kraja, osigurali su mu ranu naseljenost i bogatu povijesnu baštinu. Župa Bistra spominje se još davne 1209. godine u ispravi kralja Andrije u kojoj se spominju imanja Poljanica, Bistra i crkva sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj. Tako je i francuski grof Carion živio upravo u Bistri, u dvorcu grofova Oršića, dok je na sjevernim padinama Medvednice u rudnicima galenita tražio srebro, danas poznatim kao "Francuski rudnici" koji se nalaze u krajnjem jugoistočnom rubu općine čineći još jednu važnu povijesnu znamenitost ovog slikovitog kutka Hrvatske.

razvoj naselja; povijesna geografija; kartografski izvori; katatstar

nije evidentirano