hrvatski

Mogućnosti primjene smanjenih količina herbicida u Republici Hrvatskoj

Tijekom proteklog desetljeća (početkom razvoja "ere ekologije") u mnogim europskim zemljama (Danska, Nizozemska, Njemačka, Skandinavske zemlje i dr.) nastoji se na osnovi novih znanstvenih spoznaja i uz pomoć novih tehnologija, smanjiti primjenu pesticida u poljoprivredi. Razlozi takvih nastojanja su u prvom redu ekološke i ekonomske prirode. Jedan od načina postizanja ekonomskih i ekoloških koristi od smanjenja primjene pesticida jest jednokratna ili višekratna primjena smanjenih količina herbicida u ranom stadiju razvoja korova. Primjena ovog relativno jednostavnog načina racionalizacije moguća je u većini kultura, jer se i zaštita od korova u tim kulturama obavlja uglavnom kemijskim mjerama, odnosno primjenom herbicida. Naravno, najveće ekonomske i ekološke uštede moguće je očekivati u "velikim" odnosno hektarski značajnim kulturama (kukuruz, pšenica, šećerna repa, krumpir i dr.). U mnogim "malim" kulturama (uglavnom povrtnicama) gotovo i nije moguće postići zadovoljavajući stupanj zaštite od korova bez višekratne primjene umanjenih dozacija herbicida u odnosu na preporučene (registrirane). Slijedeći trendove zemalja s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom Zavod za herbologiju već duži niz godina radi na projektima pod naslovom "Mogućnosti primjene smanjenih količina herbicida". Rezultati višegodišnjeg rada na takovom pristupu, u šećernoj repi vidljivi su već duži niz godina. Naime, u ovoj kulturi proizvođači su ga gotovo u cijelosti savladali te se uvjerili u višestruku korist ove primjene. Kad je riječ o hektarski većim kulturama (kukuruz i pšenica) postoje određeni ograničavajući činitelji koji nepovoljno utječu na postizanje pozitivnih učinaka, što će i biti tema izlaganja našeg referata. Naime, na njivama obiteljskih gospodarstava, gdje jesu i gdje nisu provođeni poljski pokusi projekata, tijekom rada su uočene negativne pojave koje ograničavaju primjenu smanjenih količina herbicida. Takove pojave mogle bi se sažeti u slijedeće skupine problema -vrlo visok stupanj zakorovljenosti njiva "uobičajenim" korovnim vrstama. -neopravdano velik broj višegodišnjih korovnih vrsta po jedinici površine. -sve veća pojava &laquo ; ; novih&raquo ; ; korova. -gotovo potpuno odsustvo primjene drugih agrotehničkih i kulturalnih mjera u suzbijanju korova na poljoprivrednim i drugim površinama. -izostanak općeg znanja o primjeni sredstava za zaštitu bilja (aplikacija, prepoznavanje korova, prilagođivanje primjene herbicida nepovoljnim uvjetima proizvodnje i dr.) -nespremnost poljoprivrednih proizvođača da prihvate ovaj i druge načine racionalne primjene herbicida. Zbog rečene skupine problema, među inim "iznenađenjima" hrvatske biljne zaštite, sve češća su "iznenađenja" i neke "nove" korovne vrste, kao npr. Ambrosia artemisiifolia (limundžik, partizanka, fazanuša, ambrozija), Abutilon theophrasti (europski mračnjak, Teofrastova lipica), Sorghum halepense (divlji sirak) i dr. Utjecaj ovih i drugih napasnih korova na prinos poljoprivrednih kultura, naročito je došao do izražaja u protekloj sušnoj vegetacijskoj sezoni. Koliko god da su kemijske mjere "moćne" u suzbijanju korova u poljoprivrednim kulturama, bez rješavanja navedenih problema nećemo biti u mogućnosti prihvaćati pozitivne trendove razvijenih zemalja.

herbicidi

nije evidentirano