hrvatski

Socijalna distanca prema nacionalnim ili etničkim i religijskim skupinama

Rezultati teorijsko-komparativne analize i empirijskog dijela istraživanja u sklopu znanstvenoistraživačkih projekata "Genalogija i transfer modela interkulturalizma"(1991.-1996.) i "Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture" (1997.-2002.) upućuju na zaključak kako ispitanici sebe vide primarno u okruženju nekih nacija: Hrvati, pa Amerikanci, Talijani, Nijemci i prema njima iskazuju socijalnu blizinu. Kod nacija i etniciteta kod kojih je više iskazano neprihvaćanje: Srbi, Crnogorci, Romi..., ne može se govoriti o crno-bijelim odnosima, jer istovremeno nije zanemariv postotak odgovora koji upućuju na prihvaćanje. Sličan je trend prisutan u odnosu na socijalne udaljenosti prema vjerskim skupinama. Dobiveni rezultati mogu pomoći definirati obrazovnu politiku te mogu pridonijeti neposrednoj školskoj praksi u procesu osuvremenjivanja odgojnog rada, i s gledišta rasterećenja od neptrebnih sadržaja, prema uvođenju inoviranih programa, poboljšanju kvalitete udžbenika i drugih izvora znanja u kontekstu interkulturalne pedagoške komunikacije.

socijalna distanca; nacionalne; etničke i religijske skupine; interkulturalni odgoj i obrazovanje

nije evidentirano