hrvatski

Biomasa alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) u kulturama zadarske provenijencije

Područje hrvatskog krša, posebno njegov otočni i obalni dio sa zaleđem, oskudjeva vlastitom energijom. Alepski bor čije prirodne sastojine i kulture zauzimaju oko 40 000 ha navedenoga područja je, uz ostale šumske vrste, izvor biomase za energiju na kojega se može ozbiljno računati.Provedena su istraživanja proizvodnosti sastojina alepskoga bora u kulturama starosti 13, 25 i 46.godina te istraživanja strukture nadzemnoga dijela stabala kao nositelja šumske biomase za energiju. Istraživanja se odnose na sirovu masu stabala. Najmlađa sastojina (13 godina) ima 1948 stabala/ha i drvnu zalihu od 62, 9 m3/ha uz prosječni dobni prirast od 4, 8 m3/ha/godišnje. Dvadesetpetgodišnja sastojina ima ukupno 888 stabala/ha i drvnu zalihu od 183, 5 m3/ha uz prosječni dobni prirast od 7, 3 m3/ha/godišnje, a u najstarijoj je sastojini (46 godina) na 261 stablu utvrđena drvna zaliha od 203, 3 m3/ha i prosječni dobni prirast od 4, 4 m3/ha godišnje. Oborena modelna stabla prsnih promjera od 12, 25 i 46 cm imaju masu nadzemnog dijela od 89 kg, 407 kg ii 1216 kg. Krupno drvo čini 54 % do 76 %, grane debljine od 3 do 7 cm 3 % do 7 %, grane debljine do 3 cm od 8 % do 19 %, iglice s pripadnim izbojcima od 2 % do 15 % te češeri od 3 % do 8.% mase nadzemnoga dijela stabala.

Alepski bor; proizvodnost sastojina; struktura biomase

nije evidentirano