hrvatski

Hranidbena vrijednost pašnjačke zajednice Trifolio-Hordeetum secalini na otoku Pagu

Republika Hrvatska temelji svoj gospodarski razvitak na konceptu ekološki održivog razvoja, u kojemu poljoprivreda i turizam zauzimaju središnje mjesto. Međutim, dosadašnja primijenjena istraživanja nisu dovoljno obuhvatila pravilno gospodarenje i optimalnu iskorištenost pašnjaka kao prirodnih resursa kojima Hrvatska obiluje i o kojima zavisi stočarska proizvodnja. Budući da je ishrana paških ovaca jedan od čimbenika koji presudno utječu na količinu i kakvoću mlijeka za proizvodnju poznatog paškog sira, prvenstveno je potrebno steći što potpuniji uvid u stanje biljnog pokrova na pašnjacima otoka Paga. Stoga se od 2001. godine u okolici grada Novalje provodi inventarizacija vaskularne flore pašnjaka, kao i određivanje hranidbene vrijednosti vegetacije pašnjaka na pet obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom paškog sira. Hranidbena vrijednost pašnjaka zajednice Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934 (Molinio-Hordeion secalini) određivana je tijekom 2002. i 2003. godine na osušenim uzorcima zelene vegetacije u fazi pred cvatnju pred ispašu, odnosno košnju. Sadržaj sirovih bjelančevina (7.4-15.3%), pepela (7.5-18.8%) i kalcija (0.7-1.8%) jako varira, dok je sadržaj vlakana (22.4-30.1%), masti (2.6-3.8%) i fosfora (0.17-0.22%) ujednačen. Dobiveni rezultati koristan su vodič za uspješno gospodarenje pašnjacima i pašnjačkom vegetacijom na obiteljskim gospodarstvima na otoku Pagu, jer omogućuju definiranje mjera zaštite i očuvanja pašnjaka što pridonosi ne samo očuvanju biljne raznolikosti, već i cjelovitijem iskorištavanju pašnjaka, a time i unapređenju stočarske proizvodnje. Proizvodnja tradicionalnih, autohtonih prehrambenih proizvoda kao što je paški sir ima i šire društveno značenje, jer potiče različitosti u poljoprivredenoj proizvodnji, te zaštićuje ruralna područja i okoliš.

pašnjak; vegetacija; hranidbena vrijednost

nije evidentirano