Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 154569

Životinjsko u vilinskom


Marjanić, Suzana
Životinjsko u vilinskom // Između roda i naroda etnološke i folklorističke studije / Jambrešić Kirin, Renata ; Škokić, Tea (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije, 2004. str. 231-256


Naslov
Životinjsko u vilinskom
(The animal in the fairy)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Između roda i naroda etnološke i folklorističke studije

Urednik/ci
Jambrešić Kirin, Renata ; Škokić, Tea

Izdavač
Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica
231-256

ISBN
953-6020-23-8

Ključne riječi
Vile, hrvatska narodna vjerovanja, usmene predaje o vilama, teriomorfne vilinske noge
(Croatian folk beliefs, fairies, theriomorphic fairy leg)

Sažetak
Tragom hrvatskih narodnih vjerovanja u vile, i to s obzirom na ikonografiju vilinskih teriomorfnih nogu-kopita (riječ je o konjskim, kozjim, magarećim, pa čak i volovskim kopitima) tekst prati mitske dodire (južnoslavenskih) vila s grčkim nimfama kao Artemidinim (Gospodarica divljih zvijeri: Potnia Theron) pratiljama. Pritom zabilježeni su izomorfizmi između kopita i animalnih nogu, primjerice, "kobilje noge do koljena", "od pojasa pa sve do nogu nalik na mazge", "do koljena noge od mazge". U slučaju kada je riječ o jednoj teriomorfnoj vilinskoj nozi (primjerice, u Imotskoj krajini zabilježeno je da vile imaju lijevu magareću nogu), navedeni vilinski nedostatak, s obzirom na atribut hromosti, može se interpretirati kao znak pripadanja svijetu onostranoga, nečistoga i demonskoga. Isto tako, vilinske kopitareve noge mogu simbolizirati animalni (oslobođeni) erotizam, pri čemu ovim tumačenjem polazim od Devereuxova navoda da fetišizam cipela ili ženskih stopala dokazuje da je ženska noga falosni simbol. I kao posljednje, vilinske kopitareve noge tumače se na primjeru totemizma, jer sveta bića u svojim su počecima zamišljana u životinjskom ili biljnom obličju, primjerice, arkadijska Demetra prikazivana je s kobiljom glavom. Opozicijom između gornje polovice tijela (vila kao zlatokosa i krilata djevojka) i donje, spolne polovice tijela (kopitareve noge) može se pratiti folklorna konstrukcija vile kao bipolarnog astralnog femininog fenomena: vila kao figura "unutarnje žene" (pozitivan vid anime) i vila kao negativan aspekt razorne iluzije (oslobođeni erotizam povezan uz Prirodu).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0189002

Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Suzana Marjanić, (219880)