hrvatski

Epidemiološko značenje akutnog koronarnog sindroma u populaciji Republike Hrvatske

Cilj rada bio je utvrditi broj oboljelih od akutnog koronarnog sindroma (AKS) u gradu Zagrebu hospitaliziranih u zagrebačkim bolnicama. Obrađeni su građani grada Zagreba koji su bili hospitalizirani tijekom 2000. i 2001. godine u pet zagrebačkih bolnica (Opća bolnica "Sv.Duh", Klinička bolnica "Merkur", Klinički bolnički centar Zagreb(Rebro), Klinička bolnica "Sr. milosrdnice", i Klinička bolnica "Dubrava") zbog AKS-a. Obrada je načinjena s obzirom na akutni infarkt miokarda (AIM) sa ST elevacijom (Q) i bez ST elevacije (non Q) te nestabilnu anginu, po spolu i ishodu. Tijekom 2000. hospitalizirano je 1543, a tijekom 2001. godine 1538 Zagrepčana zbog AKS-a. Više je bilo muškaraca (oko 60%). AIM sa ST elevacijom imalo je 2000. 64% bolesnika, a 2001.godine 56%. AIM bez ST elevacije imalo je 2000. 19%, a 2001. godine 23% bolesnika, dok je nestabilnu anginu imalo 2000. 17%, a 2001. godine 21% bolesnika. Letalitet od AKS-a bio je viši u žena (preko 20%), dok je u muškaraca bio ispod 20%. U bolesnika s AIM-om bez ST elevacije (ispod 20%)i s nestabilnom anginom (oko 3%) letalitet je podjednak u oba spola. Autori zaključuju da je smrtnost viša u žena te u bolesnika s AIM-om sa ST elevacijom, dok je znatno niža u bolesnika s AIM-om bez ST elevacije i s nestabilnom anginom. Neophodno je daljnje praćenje zbog nedostatka podataka, jer kvalitetni podaci mogu pomoći u prevenciji i liječenju AKS.

akutni koronarni sindrom; spol; letalitet

nije evidentirano

engleski

Epidemiologic significance of acute coronary syndrome the Croatian population

Cilj rada bio je utvrditi broj oboljelih od akutnog koronarnog sindroma (AKS) u gradu Zagrebu hospitaliziranih u zagrebačkim bolnicama. Obrađeni su građani grada Zagreba koji su bili hospitalizirani tijekom 2000. i 2001. godine u pet zagrebačkih bolnica (Opća bolnica "Sv.Duh", Klinička bolnica "Merkur", Klinički bolnički centar Zagreb(Rebro), Klinička bolnica "Sr. milosrdnice", i Klinička bolnica "Dubrava") zbog AKS-a. Obrada je načinjena s obzirom na akutni infarkt miokarda (AIM) sa ST elevacijom (Q) i bez ST elevacije (non Q) te nestabilnu anginu, po spolu i ishodu. Tijekom 2000. hospitalizirano je 1543, a tijekom 2001. godine 1538 Zagrepčana zbog AKS-a. Više je bilo muškaraca (oko 60%). AIM sa ST elevacijom imalo je 2000. 64% bolesnika, a 2001.godine 56%. AIM bez ST elevacije imalo je 2000. 19%, a 2001. godine 23% bolesnika, dok je nestabilnu anginu imalo 2000. 17%, a 2001. godine 21% bolesnika. Letalitet od AKS-a bio je viši u žena (preko 20%), dok je u muškaraca bio ispod 20%. U bolesnika s AIM-om bez ST elevacije (ispod 20%)i s nestabilnom anginom (oko 3%) letalitet je podjednak u oba spola. Autori zaključuju da je smrtnost viša u žena te u bolesnika s AIM-om sa ST elevacijom, dok je znatno niža u bolesnika s AIM-om bez ST elevacije i s nestabilnom anginom. Neophodno je daljnje praćenje zbog nedostatka podataka, jer kvalitetni podaci mogu pomoći u prevenciji i liječenju AKS.

acute coronary syndrome; gender; case fatality

nije evidentirano