hrvatski

Tipologija krajobraza od Koversade do Finide, uključujući Limski kanal i grad Rovinj, kao osnova za usmjeravanje razvoja i zaštite krajobraza

Kulturni krajobraz je antropogena tvorevina nastala iz čovjekovih potreba. Vrednuje se iz njegove prostorne i društvene vrijednosti. Najveći udio u kulturnim krajobrazima zauzimaju poljodjeljski krajobrazi unutar kojih postoji i najveća tipološka raščlanjenost. Kroz stoljeća se razvila veoma vrijedna baština kulturnog krajobraza (poljodjeljskog) na istraživanom području. No, društveno-ekonomske promjene života odražavaju se i kroz promjene u kulturnom krajobrazu. Da bi se zaustavio trend njegovog daljnjeg obezvređenja i propadanja, izvršena je njegova tipološka klasifikacija. Posljednjih desetljeća, raste svijest o važnosti kulturnog krajobraza i činjenice da kvaliteta i raznolikost mnogih kulturnih krajobraza opada u procesu suvremenih preobrazbi ili je već u nepovrat izgubljena. Rezultat je "Europska konvencija o krajobrazu" koja se odnosi na čitav prostor Europe. Ciljevi konvencije su promicanje krajobrazne zaštite, upravljanja i planiranja, organizacija europske suradnje o pitanjima krajobraza. Ako se ljudima pruži mogućnost aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka glede krajobraza, veća je vjerojatnost njihove identifikacije sa prostorom u kojem borave i žive. Sa većim utjecajem na okolinu, moći će pojačati lokalni i regionalni identitet te doprinijeti svom individualnom, društvenom i kulturnom ispunjenju. Suvremeni stil života govori nam da ljudi ponovo sve više teže življenju u nezagađenoj prirodi, te očuvanju prirodne i kulturne baštine. Zahvaljujući jačanju tog društvenog pritiska, krajobrazu se pridaje sve veće značenje i on postaje ključna komponenta svih okolišnih mjera. Ovaj rad se sastoji od tri dijela. Prvi dio govori o problemima istraživanog prostora kao i mogućnostima njihovog rješavanja. Najveći problem je iseljavanje stanovništva u posljednjih pedesetak godina, koje je dovelo do zapuštanja brojnih poljoprivrednih površina. Tako cijeli prostor poprima jednaki vizualni identitet gubeći sve naznake posebnosti. U prvom dijelu se također upoznajemo sa metodama i tehnikama rada. Drugi dio rada se bazira na obradi postojećih prirodnih i društšvneih osobina prostora. U trećem dijelu se analiziraju tipovi krajobraza koji se nalaze unutar istraživanog prostora. Osim prirodnih (obale, šume, makije), obrađeni su tipovi kulturnog krajobraza (naselja, strukturni tipovi poljoprivrednog kulturnog krajobraza). Obrada tipova poljoprivrednog kulturnog krajobraza po strukturi je popraćena detaljnom kartom izrađenom iz ortofota u kombinaciji s podacima iz topografske karte. I ostali tipovi krajobraza su kartografski prikazani. Cijela baza podataka je digitalizirana u Arc View-ovoj softverskoj podršci.

Tipologija krajobraza; zastita krajobraza; upravljanje krajobraznom; planiranje krajobraza; prirodni krajobraz; kulturni krajobraz; tipovi poljskog krajobraza

nije evidentirano