hrvatski

Iskustva mješovite poljoprivrede: obiteljsko gospodarstvo u tranzicijskim promjenama i novim izazovima

U Hrvatskoj je u posljednjih pola stoljeća nastalo mješovito gospodarstvo koje je djelovalo kao katalizator socijalnih problema na selu. Iskustva tog modela mogu poslužiti u današnjem diskursu o oblikovanju, perspektivama i socijalnoj ulozi obiteljskog gospodarstva. Zato je potrebno valorizirati njegovo ranije društveno značenje. U članku se govori: (1) o dvije skupine društvenoh uvjeta nastanka mješovitog gospodarstva: (a) vanjskim čimbenicima (propast kolektivnog sustava, modenrizacija poljoprivrede, tehnološko povezivanje proizvodnje i prerade, otvaranje novih radnih mjesta) i (b) unutarnjim čimbenicima (socijalna sigurnost, atraktivnost grada, nove potrebe u obitelji i gospodarstvu) ; (2) o društvenoj ulozi i socijalnim posljedicama mješovitog modela seoskog gospodarstva (smanjenje socijalnih konflikata, modernizacija poljoprivrede, promjene vrijednosti i stila življenja na selu, nestanak starih seoskih elita, nastanak novih socio-profesionalnih slojeva na selu, zagađivanje okoliša) ; (3) o eroziji modela mješovitosti u tranzicijskim promjenama (nestanak kombinata kao uporišta). Zaključno se kaže da model mješovitog gospodarstva nije samo prolazna pojava u ranijem sustavu, nego trajniji oblik organizacije obiteljske poljoprivrede, koja je danas suočena s novim izazovima modernizacije, proizvodnih i ekoloških rizika, globalizacije tržišta i krizom rada.

mješovito gospodarstvo; poljoprivreda; socijalne promjene; ruralni kompleks; tranzicija

nije evidentirano