hrvatski

Alergija na hranu

Alergija ili imunološka preosjetljivost na određenu hranu ili komponentu hrane je bolesna reakcija organizma, a nastaje nakon ponovljene konzumacije neke hrane koja je za većinu ljudi potpuno bezopasna. To je nasljedna bolest, a njačešće se javlja u ranijoj dječjoj dobi. Iako se alergijske reakcije mogu javiti na svaku hranu najčešći uzročnici su bjelančevine jaja, mlijeka, kikirikija, ribe, peradi, zatim raznih vrsta brašna, mahunarki uključivo i soju. Šećeri, a kao i masti su rjeđi alergeni. Simptomi alergije su individualni i variraju po vremenu i intenzitetu manifestacije. Očituju se na gotovo cijelom tijelu, a najčešće na koži lica, dišnim organima i probavnom sustavu. Utvrđivanje alergije na hranu istovremeno je i lako i teško. Počinje se s detaljnom anamnezom bolesnika i članova obitelji, provodi se kompletni liječnički pregled s određenim laboratorijskim pretragama, te razgovor o uočenim reakcijama nakon uzimanja određene namirnice. Liječenje nutritivne alergije provodi se prvenstveno dijetom i to ili eleiminacijskom ili provokacijskom. Eliminacijska dijeta ima svrhu sprječavanja kontakta s alergenom. sastoji se u tome da se iz bolesnikove prehrane izbaci inkriminirajuća hrana na koju se sumnja da dovodi do pokretanja alergijske reakcije. Ona mora biti ograničena vremenski na 10-14 dana, naročito kod dojenčadi i male djece kako ne bi došlo do pothranjenosti. Kod odraslih ona se provodi 6 mjeseci do 2 godine time da se tijekom liječenja postepeno uvode pojedine namirnice i to prvo u kuhanom, zatim u pečenom i na kraju u sirovom obliku. nasuprot ovoj postoji i provokacijska dieta koja se zasniva na tome da se inkriminirajući nutritivni alergen prvo isključi iz prehrane, ali se nakon određenog vremena ponovo daje pacijentu i to u određenim vremenskim razmacima. Na ta se način s velikom sigurnošću utvrde namirnice s alergijskim učinkom.

alergija; dijetalna prehrana

nije evidentirano