hrvatski

Utjecaj plovidbenih ruta Jadranom na formiranje rimskih naselja i gradova na istočnojadranskoj obali i otocima

Antički gradovi formiraju se uz plovne rute Jadranom kao pomorske baze za smještaj brodova, putnika i robe (na kraći i duži boravak, te zimovanje). Za grčke gradove karakterističan je smještaj obrambenog položaja prema ilirskoj unutrašnjosti. Najvažniji rimski gradovi formiraju se na sjecištu longitudinalnih i transverzalnih puteva na mjestu gdje su sigurna luka, žitorodna polja i blagodati rijeke. U razdoblju kasne antike na istočnojadranskoj obali razvijaju se na zaklonjenim položajima na obali i otocima fortificirana gradska središta s ranokršćanskim sakralnim objektima. Početak njihova razvoja treba tražiti u razdoblju kraja 4. i poč. 5. st. kada kopneni putevi postaju nesigurni. Od tada datira sustavna izgradnja kasnoantičkih pomorskih baza na Jadranu (često s dvije sigurne luke). Poč. 6. st.taj kasnoantički pomorski limes dodatno je utvrđen fortifikacijama i nadograđen utvrdama na stražarskim pozicijama. Istražen je primjer kasnoantičke pomorske baze na Brijunima koji se sastoji od naselja i luke u uvali Madona s dvije starokršćanske crkve (izvan fortifikacija) - Sv. Marije s hospicijem i Sv. Petra, te luke u uvali Verige (uz carsku vilu iz 1. st.)

antika; kasna antika; plovni putevi; pomorske baze; rimski gradovi; istočna obala Jadrana

nije evidentirano