Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 151926

Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961)


Marjanić, Suzana
Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961) // Prošla sadašnjost / Biti, Vladimir ; Ivić, Nenad (ur.).
Zagreb: Naklada MD, 2003. str. 223-264


Naslov
Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961)
(Krleža's Morphology of World History Viewed Through "Galilei's Theme": Eppur si muove (1919 - 1938 - 1961)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prošla sadašnjost

Urednik/ci
Biti, Vladimir ; Ivić, Nenad

Izdavač
Naklada MD

Grad
Zagreb

Godina
2003

Raspon stranica
223-264

ISBN
953-217-058-8

Ključne riječi
Miroslav Krleža, Eppur si muove, historiozofija
(Miroslav Krleža, Eppur si muove, historiosophy)

Sažetak
Tekst tematizira Krležinu filozofiju povijesti - historiozofiju izloženu u eseju Eppur si muove (1919-1938-1961) što sadrži dvije konstrukcije povijesti a priori s obzirom na asimptotsku točku koju označava nadnevkom 3. III. 1918. (mir u Brest-Litovsku). Model cikličkoga karaktera povijesnoga kretanja ("abderićanski" model povijesti) konstrukcija je povijesnoga kretanja bez kvalitativnih promjena do asimptotske točke. Krležine povijesne analogije vremenski udaljenih zbivanja u okviru klasa nadnevaka upućuju na raznoliku kombinaciju istih osnovnih obrazaca, pri čemu kao dominantu postavlja (u Sloterdijkovu određenju) vječan povratak vladajuće prosvijećene krive svijesti. Engelsov model spiralnoga karaktera povijesnoga kretanja (Eppur si muove!) Krleža projicira u razdoblje koje slijedi nakon asimptotske točke. Primjenjujući Engelsovu metaforu spirale, spiralnoga oblika razvoja, i postavljajući kao epicentar povijesti pojam povijesnoga kretanja označenim citiranom rečenicom Galilea Galileija, Krleža atribuira mir u Brest-Litovsku kao negaciju negacije u dijalektici povijesnoga kretanja, negaciju "jestivoga mira". Međutim, poslije mira u Brest-Litovsku što vodi "spram Kozmopolisa" ipak se dogodila njegova negacija ("versajski cezaromani"- demokrati: Mirovna konferencija u Versaillesu 1919. godine), za koju metodom povijesne analogije projicira u budućnost kao posljedicu povratak nove "krojačke politometafore". I zbog toga kao model Krležine filozofije povijesti - historiozofije nije postavljena ideja Napretka, već ideja Evolucije koja je nesvjesno povratak putem (tjeskobe) oblicima ciklična mišljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0189002

Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Profili:

Avatar Url Suzana Marjanić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Marjanić, Suzana
Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961) // Prošla sadašnjost / Biti, Vladimir ; Ivić, Nenad (ur.).
Zagreb: Naklada MD, 2003. str. 223-264
Marjanić, S. (2003) Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961). U: Biti, V. & Ivić, N. (ur.) Prošla sadašnjost. Zagreb, Naklada MD, str. 223-264.
@inbook{inbook, author = {Marjani\'{c}, S.}, year = {2003}, pages = {223-264}, keywords = {Miroslav Krle\v{z}a, Eppur si muove, historiosophy}, isbn = {953-217-058-8}, title = {Krle\v{z}a's Morphology of World History Viewed Through "Galilei's Theme": Eppur si muove (1919 - 1938 - 1961}, keyword = {Miroslav Krle\v{z}a, Eppur si muove, historiosophy}, publisher = {Naklada MD}, publisherplace = {Zagreb} }