Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 151333

Split kao trgovački i tranzitni centar na razmeđu Istoka i Zapada u 18. st.


Bajić-Žarko, Nataša
Split kao trgovački i tranzitni centar na razmeđu Istoka i Zapada u 18. st., Split: Književni krug Split, 2004 (monografija)


Naslov
Split kao trgovački i tranzitni centar na razmeđu Istoka i Zapada u 18. st.
(Split as trade and transit centre on the partition line between the East and the West in 18th century)

Autori
Bajić-Žarko, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Književni krug Split

Grad
Split

Godina
2004

Stranica
276

ISBN
953-163-201-4

Ključne riječi
Split; 18.stoljeće; Venecija; trgovina.; lazaret; karavane; epidemije; pomorstvo; obrt
(Split; 18th century; Venice; trade; lazarettos; caravans; epidemics; maritime industry; crafts)

Sažetak
Dolaskom Mlečana u Dalmaciju (1420.) Split je, kao i ostali dalmatinski gradovi, izgubio najveći i najvrjedniji dio svoje stare autonomije. Omogućena mu je primjena pojedinih, manje važnih propisa iz Statuta. Venecija je Dalmaciju ekonomski iskorištavala, posebice kao važan trgovački put prema Bosni i Istoku. Cilj Venecije je bio da svu trgovinu usmjeri u svoju luku i onemogući bilo kakvu konkurenciju. Zbog toga je Venecija donijela mnoge odredbe koje su se u praksi pokazale neprihvatijivima, i imale su negativan učinak, te je često odustajala od njihovih primjena, što se osobito osjetilo u drugoj polovici 18. st. Kako je Venecija bila prvenstveno trgovačka sila i svoje je bogatstvo stekla dobro organiziranim trgovačkim sustavom, poticala je trgovinu dalmatmskih gradova radi vlastita interesa. U torn smislu je 1592. u Splitu izgradila lazaret kojim je Split postao najvažniji venecijanski trgovački grad na Jadranu. Lazareti su imali trgovačku i zdravstvenu ulogu. Bili su trgovačka stovarišta i izolacijska mjesta gdje se nastojalo zaustaviti širenje kuge koja se prenosila robom s Istoka. Medu 36 lazareta na Mediteranu najveći je bio marsejski lazaret. On i lazaret u Toulonu bili su jedine ovlaštene luke koje su mogle primiti trgovačke brodove s Orijenta, gdje je bilo glavno žarište kuge. U torn sustavu lazareta na Mediteranu važnu ulogu je imao splitski lazaret. On je spadao među najstarije izgrađene lazarete, a po svojoj trgovačkoj važnosti i veličini jedan je od najznačajnijih venecijanskih lazareta na istočnoj jadranskoj obali. Preko splitskog lazareta tekla je posrednička trgovina između Turske i Venecije. U 18. st. znalo se dogoditi da u splitski lazaret stignu na dan 2-3 karavne sa stotinu natovarenih konja. Roba najčešće vosak, koža, vuna, pokrivači, krzna, željezo, svila, šljive, goveđi jezici, stizala je iz različitih krajeva Otomanskog Carstva. Događalo sa da roba koja je stizala s Istoka bude zaražena kugom jer tamo nije bilo nikakve zdravstvene kontrole. Zaražena roba tajno bi se preprodavala prije nego bi se raskužila u lazaretu, stoga je lazaret često bio glavno izvorište zaraze. Kuga je harala Splitom tri puta: 1731./32 ; 1763./64. i 1784. Godina 1784. bila je najstrašnija jer je prepolovila gradsko stanovništvo. Za kužnih zaraza zamrla je sva trgovina. Trgovci, bojeći se kuge, mimoilazili su splitsku luku. Kada bi opasnost minula, trgovina je nesmetano nastavila teći. O splitskoj i dalmatinskoj pomorskoj trgovini u 18. st. cjelovitiju sliku dobivamo proučavanjem obiteljskbg arhiva poznate trgovačko-pomorske obitelji Garagnin. Ona je zahvaljujući razgrananoj trgovini na kopnu i moru, postala jedna od najbogatijih obiteiji u 18. st. Odlična trgovačka organiziranost donijela je važne poslovne veze i ugled. Split je bio tranzitni grad i roba koja je dolazila s Istoka i sa Zapada odvozila se prvenstveno u Veneciju i druge prekomorske gradove, što se doznaje iz mnogih sačuvanih inventara trgovina. U Split su odasvud dolazili mnogi trgovci i poslovni ljudi. Splitske trgovine su bile dobro opskrbljene različitom robom: tkaninama, kućanskim potrepštinama i hranom. Zato je Split bogatstvom svoje trgovačke ponude bio važno opskrbno središte cijele srednje Dalmacije, a zbog trgovačkih interesa neki su se strani trgovci nastanili u samome gradu. Obrti u Splitu su takoder bili razvijeni. Posebno kožarski obrt. Uz obrte nužne za svakidašnje potrebe stanovništva, bili su razvijeni i obrti koji su ukazivali na određeni standard gradskog stanovništva. Trgovina je bila temelj splitske gospodarske moći. Posljedica te žive trgovine u 18. st. bila je dobra opskrbljenost grada robom koja se najvećim dijelom dopremala iz Venecije, Ankone i Senigallije, gradova s kojim je Split najviše trgovao. Posebno su dobre bile trgovačke veze između Splita i Venecije. U Veneciju je Split izvozio uglavnom poljoprivredne proizvode i soljenu ribu, svoje proizvode i proizvode neposrednog zaleđa, a iz Venecije je uvozio najviše luksuznu robu i prehrambene proizvode. Za Split i ostale dalmatinske gradove osobito je bio važan sajam u Senigalliji. Splitski trgovci su redovito bili prisutni na tom sajmu, koji se uvijek održavao u srpnju. Inače sajmovi su bila važna mjesta okupljanja trgovaca, mjesta razmjene trgovačke robe i sklapanja trgovačkih poslova. Najveći i najvažniji sajam u Dalmaciji bio je u Splitu. Nazvan je Sudamja jer je posvećen sv. Duji, zaštitniku grada. Sudamja je svojom širokom ponudom robe, manifestacijama i igrama bila odraz dobroga gospodarskog i političkog stanja grada Splita. Tradicija održavanja toga sajma traje do danas. Po svemu sudeći Split je u 18. st. doživio snažan gospodarski zamah što se odrazilo na njegov cjelokupni život. Bogatstvo koje se crpilo iz trgovine stvorilo je imućan sloj pučanstva. Ono je moglo pratiti europska civilizacijska i kultuma zbivanja upravo zbog svojih stalnih veza s Venecijom koja je za Split bila najvažnije trgovačko središte i veza s ostalim naprednim svijetom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0258002

Ustanove
Sveučilište u Splitu

Profili:

Avatar Url Nataša Bajić-Žarko (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Bajić-Žarko, Nataša
Split kao trgovački i tranzitni centar na razmeđu Istoka i Zapada u 18. st., Split: Književni krug Split, 2004 (monografija)
Bajić-Žarko, N. (2004) Split kao trgovački i tranzitni centar na razmeđu Istoka i Zapada u 18. st.. Split, Književni krug Split.
@book{book, author = {Baji\'{c}-\v{Z}arko, N.}, year = {2004}, pages = {276}, keywords = {Split, 18th century, Venice, trade, lazarettos, caravans, epidemics, maritime industry, crafts}, isbn = {953-163-201-4}, title = {Split as trade and transit centre on the partition line between the East and the West in 18th century}, keyword = {Split, 18th century, Venice, trade, lazarettos, caravans, epidemics, maritime industry, crafts}, publisher = {Knji\v{z}evni krug Split}, publisherplace = {Split} }