Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Transjadranska trgovina u neolitiku (CROSBI ID 497155)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Marijanović, Brunislav Transjadranska trgovina u neolitiku // Histria Antiqua. 2004. str. ---

Podaci o odgovornosti

Marijanović, Brunislav

hrvatski

Transjadranska trgovina u neolitiku

U članku se raspravlja o nalazima koji ilustriraju ekonomske odnose između neolitičkih zajednica sa suprotnih strana Jadrana. U teorijskom dijelu rasprave dotaknuto je pitanje metodoloških polazišta u razmatranju ove vrste odnosa i naglašeno da je pri procjeni ekonomskih veza između neolitičkih zajednica potrebno postaviti što je moguće čvršće kriterija za sigurnije prepoznavanje stvarnih predmeta razmjene i njihovo razdvajanje od pratećih pojava. U tome kontekstu naglašeno je da pretjerano oslanjanje na stilsko-tipološka svojstva arheološke građe, a pogotovo keramičkih nalaza, koji se u vrlo velikom broju primjera navode kao bitni predmeti razmjene, stvara dosta iskrivljenu sliku o pravom karakteru razmjene. Premda kod jednog dijela takvih nalaza nije upitna strana provenijencija i oni doista pripadaju onoj skupini nalaza koji nisu dio standardnog sadržaja kulturnih entiteta ovoga prostora upitna je opravdanost njihova izjednačavanja s onim kategorijama materijalnih dobara čiji import ima svoju svrsishodnost i ekonomsku opravdanost. Unatoč tome što su i takvi predmeti dospjeli mehanizmima sličnim razmjeni drugih dobara, a vjerojatno su jedna od posljedica te razmjene, teško je vjerovati da bi za zajednice na istom ili vrlo sličnom stupnju razvoja privrede, proizvodnih sredstava i privredno-društvenih odnosa razmjena keramičkih predmeta mogla biti na razini onoga zanimanja kakvo je postojalo npr. za sirovine (kremen i kamen, rožina), utilitarne predmete s posebnim funkcionalnim prednostima, nakit od posebnih materijala ili pak hranu. To tim prije što je riječ o zajednicama s niskoakumulativnom privredom koja nema potencijala za razmjenu manje vrijednih vrsta artefakata. Isto tako teško je zamisliti da bi pojedine kulture, odnosno zajednice koje ih tvore, imale ekskluzivitet u produkciji pojedinih tipova posuda i njihovoj distribuciji na tako velikom području. Stoga se pri razmatranju ovoga pitanja kao primarni zahtjev nameće potreba postavljanja koliko je moguće čvršćih kriterija za sigurnije prepoznavanje stvarnih predmeta razmjene i njihovo razdvajanje od pratećih pojava, a posebno utvrđivanje stvarnih potreba za razmjenom. Bez pretenzija da se u tome smislu daju bilo kakve konačne odrednice, istaknuto je da je razmatranje pitanja razmjene neizbježno povezano s problemima: - utvrđivanja stvarnih razloga i potreba razmjene u zajednicama s istovrsnim tipom privrede i privredno društvenim odnosima, - utvrđivanja ekonomskih potencijala za razmjenu unutar svake društvene zajednice, - prepoznavanja predmeta razmjene, - lociranje izvora i porijekla razmijenjenih predmeta, - fiksiranje teorijski i praktično realno održivih trgovačkih pravaca. Nadalje se raspravlja o dvije konkretne vrste nalaza koji zasigurno ilustriraju taj aspekt odnosa među neolitičkim zajednicama. Prvoj vrsti pripadaju nalazi opsidijana koje je s obzirom na njegova nalazišta u Europi moguće povezati jedino s područjem južne Italije, odnosno Liparskim otocima, dok drugu vrstu nalaza čine sjekirice od nefrita i jadeita koje su povezane sa ligurskim nalazištima toga minerala. Posebno su raspravljena pitanja pravaca pristizanja nalaza te vrste i mehanizma njihove razmjene. Što se tiče opsidijana, istaknuto je da pravac njegova pristizanja nije potrebno tražiti izvan poznatog transjadranskog puta Gargano - Tremit - Palagruža - Hvar. Međutim, što se tiče mehanizma razmjene naglašeno je da je modele DIRECT ACCESS ili RECIPROCITY - HOME BASE s jedne, odnosno EMISSARY TRADING ili FREELANCE TRADING, s druge strane, u ovome slučaju vrlo teško prihvatiti. Znatno bliže realnostima je rješenje prema modelima CENTRAL PLACE MARKET EXCHANGE u kojima se Palagruža i Sušac ne razmatraju kao postaje na putu između dviju obala, nego kao mjesta razmjene neolitičkih stanovnika sa suprotnih jadranskih obala, dok njegovo dalje širenje po istočnoj jadranskoj obali treba tražiti u okviru DAWN THE LINE TRADE modela. Kada je riječ o sjekiricama od nefrita-jadeita ligurskog porijekla, pravac njihova pristizanja na istočnu jadransku obalu sugerira njihova koncentracija na sjevernom dijelu Apeninskog poluotoka, preko kojeg se uspostavlja prirodna veza Ligurije s tršćanskim i istarskim prostorom. No, kao i kod opsidijana ni ovdje ne treba računati na razmjenu prema modelima DIRECT ACCESS ili RECIPROCITY - HOME BASE s jedne, odnosno EMISSARY TRADING ili FREELANCE TRADING, s druge strane. Međutim, za razliku od transjadranske razmjene opsidijana, u ovome slučaju ne treba računati ni na model razmjene CENTRAL PLACE MARKET EXCHANGE, nego isključivo na razmjenu prema DAWN THE LINE TRADE modelu, koji je jednako prihvatljivo rješenje i za disperziju sjekirica od nefrita-jadeita iz ligurskih nalazišta do istarskog polulotoka, ali i za njihovo širenje dalje prema južnom dijelu istočne jadranske obale.

transjadranska trgovina ; neolitik

nije evidentirano

engleski

Transadriatic trade in Neolithic

nije evidentirano

transadriatic trade ; Neolithic

nije evidentirano

Podaci o prilogu

---.

2004.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Histria Antiqua

Podaci o skupu

Ekonomija i trgovina kroz povijesna razdoblja

predavanje

25.11.2004-29.11.2004

Pula, Hrvatska

Povezanost rada

Arheologija