hrvatski

Hrvatska politička emigracija (prema prilozima iz Hrvatske revije) o zbivanjima 1971/1972.

Prije više od tri desetljeća Hrvatsko proljeće i masovni pokret (maspok) u Hrvatskoj ugušeni su državnom represijom, a sudskim procesima njihovi inicijatori i pristalice optuženi su i osuđeni za kontrarevoluciju. Ti prijelomni događaji za povijest druge Jugoslavije desili su se tijekom 1970. i 1972. godine, a postali su kamenima međašima suvremene povijesti Hrvatske, jer uzdrmali su temelje komunističkog sustava, odnosno jednopartijskoga monopola Saveza komunista Jugoslavije/Hrvatske (SKH). Hrvatska revija, najpoznatiji časopis hrvatske političke emigracije, s velikom je pozornošću pratila te sudbonosne događaje. A rješenje međunacionalnih problema te društvene, ekonomske i ustavne reforme bili su samo neki od zahtjeva Hrvatske. Josip Broz Tito je prvotno podupro hrvatsko partijsko rukovodstvo, no potom je, plašeći se gubitka vlasti, osudio stajališta hrvatskih liberala, smatrajući da su dovela do bujanja nacionalizma ne samo u Hrvatskoj nego i u Srbiji te Sloveniji. Hrvatska ga je politička emigracija, ne samo zbog toga, smatrala glavnim krivcem (uz Jugoslavensku armiju/JA, Srbe u Hrvatskoj i projugoslavenski orijentirane Hrvate) za slom Hrvatskog proljeća i maspoka. Ipak, dio je te emigracije bio i nezadovoljan tim zbivanjima te djelovanjem i držanjem hrvatskih komunista u njima, priznajući, međutim, i njihove zasluge. Emigracija je, potom, shvatila te nevoljko i priznala da sukob Tita i JA nije bio samo s liberalnim političkim vodstvom Hrvatske nego i sa sličnim vodstvom Srbije. Ipak, zaključno, ona nije bila zadovoljna držanjem hrvatskoga političkog vodstva nakon maspoka, smatrajući kako je ostavkama i samokritikama njegovih nositelja hrvatski narod izdan i prevaren.

emigracija; masovni pokret; Hrvatska revija

nije evidentirano