Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 150085

Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer obitelji Berislavića Grabarskih iz Slavonije


Karbić, Marija
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer obitelji Berislavića Grabarskih iz Slavonije // Povijesni prilozi, 31 (2006), 71-85 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer obitelji Berislavića Grabarskih iz Slavonije
(Croatian nobility in the fight against the Ottomans. Examples of the Berislavići Grabarski from Slavonia)

Autori
Karbić, Marija

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 31 (2006); 71-85

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Plemstvo; Slavonija; srednji vijek; borba protiv Osmanlija
(Nobility; Slavonia; Middle Ages; fight against the Ottomans)

Sažetak
Vodeća uloga plemstva u srednjovjekovnoj ugarsko-hrvatskoj državi neprijeporno je došla do izražaja i u vrijeme ratova protiv Osmanlija. Pripadnici ovoga staleža činili su okosnicu vojne snage kraljevstva, obnašali su važne državne dužnosti povezane s obranom zemlje, a uglavnom su svojim sredstvima snosili i materijalne troškove ratovanja i organizacije otpora osmanlijskim prodorima i osvajanjima. Stanje na području današnje Slavonije nije u tom pogledu predstavljalo nikakav izuzetak. Posebnu važnost plemstvu ovog područja u vrijeme ratova s Osmanlijama davala je pritom činjenica da je ono branilo jugoistočne granice ugarsko-hrvatskog kraljevstva, koje su nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast (1463.) bile neposredno ugrožene. Upravo je plemstvo ovih krajeva igralo, nakon što je radi zaštite Ugarske i Slavonije Matija Korvin osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu, važnu ulogu i u njihovoj obrani. Iako su pripadnici plemstva čiji su se posjedi nalazili na području današnje Slavonije, prvenstveno djelovali na područjima vezanim uz njenu obranu, nalazimo ih kao sudionike borbi s Osmanlijama i u drugim dijelovima ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Tako su, na primjer, jedinice s područja između Drave i Save pod zapovjedništvom Franje Berislavića Grabarskog sudjelovale i u Krbavskoj bitci (1493.). Obitelj Berislavića Grabarskih, kojoj je Franjo pripadao, jedna je od obitelji s područja današnje Slavonije čiji su pripadnici odigrali važnu ulogu u ratovima protiv Osmanlija. Članovi ove obitelji u više su navrata obnašali dužnost jajačkog i srebreničkog bana (Franjo se kao jajački ban spominje 1494. te 1499.-1503. ; njegov bratić Ivan je srebrenički ban 1494., a jajački ban 1511.-1513. kada mu je Franjo zamjenik ; Bartol, inače i vranski prior, spominje se kao jajački ban 1507.), a Ivan i njegov sin Stjepan obnašali su i čast srpskog despota, te im je na taj način bila povjerena obrana cijele južne Ugarske. Na imenovanje Berislavića Grabarskih na za obranu zemlje važne dužnosti utjecalo je između ostaloga i to što su raspolagali znatnim imanjima. Budući da su uspjeh vojnih operacija i obrambena sposobnost u velikoj mjeri ovisili o materijalnim sredstvima kojima se raspolagalo, a državne su financije bile u lošem stanju, kralj se u velikoj mjeri morao oslanjati na plemstvo. U slučaju Berislavića Grabarskih on je mogao računati da će u nuždi sami snositi troškove vezane uz obranu. Pritom je i smještaj njihovih posjeda na granici igrao ulogu. Ovaj je, s jedne strane, omogućavao efikasnije djelovanje, a, s druge, potrebom za zaštitom vlastitih posjeda Berislavićima Grabarskim davao i dodatnu motivaciju za uključivanje u obranu. Važan doprinos obrani, što će se vidjeti iz primjera koji će biti navedeni, plemstvo je dalo i na druge načine: izgradnjom i učvršćivanjem tvrdih gradova, gradnjom prometnica (zanimljiv je primjer ceste Jajce – Brod koju je dao izgraditi Franjo Berislavić), jačanjem obrane na Savi osnivanjem šajkaških jedinica, uključivanjem prebjega s teritorija pod kontrolom Osmanlija u svoje jedinice. Osim toga, pripadnici plemstva nisu svoj doprinos obrani davali samo na bojnom polju i djelatnošću u ugroženim područjima, nego su sudjelovali i u diplomatskim akcijama. Krajem 15. i početkom 16. stoljeća Franjo Berislavić Grabarski bio je tako uključen u pregovore s Mlečanima nastojeći ih uvjeriti da ne zaključe mir s Osmanlijama, već da protiv njih sklope savez s Vladislavom. U godinama koje su prethodile padu Slavonije pod osmanlijsku vlast, stanje se pogoršavalo. Kraljevska blagajna bivala je sve praznija, posjedi koji su graničili s područjem pod osmanlijskom kontrolom bili su često pustošeni te su njihovi prihodi bili smanjeni, a nakon Mohačke bitke i pogibije kralja Ludovika (1526.) zemlja je bila izložena i borbama za krunu između Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburgovca. Zaključni dio rada bavi se upravo tim razdobljem i pokušajima plemstva na tom području da očuva svoje posjede i život, pribjegavajući čak i povremenoj suradnji s Osmanlijama, te osmanlijskim osvajanjem Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0019011
252-2522632-2631 - Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (Stanko Andrić, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod

Autor s matičnim brojem:
Marija Karbić, (225671)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Historical Abstracts
  • The Bowker International Servis (NY USA)
  • International Bibliographies IBZ