hrvatski

Automatizacija simultanog određivanja astronomskih koordinata na geoidnim točkama

U uvodnom dijelu rada naznačena je važnost određivanja plohe geoida i njegova primjena u teorijskoj i primijenjenoj geodeziji (izmjeri). Osobito je naglašena potreba poznavanja preciznog geoida za učinkovito satelitsko 3D pozicioniranje (GPS). Istaknuta je razlika između plohe geoida i elipsoida i korespondentnih astronomskih i elipsoidnih koordinata. Predložena je metoda i instrumentarij za astro-geodetsko određivanje otklona vertikale. U drugom su poglavlju opisane razlike između Zemljine fizičke površine na kojoj mjerimo, plohe geoida i elipsoida te otkloni vertikale koji povezuju geoid i elipsoid. Pregledno su navedene metode određivanja otklona vertikale a detaljnije je opisana astronomsko-geodetska metoda. U trećem je poglavlju riječ o određivanju astronomskih koordinata metodom jednakih visina. U prvom dijelu poglavlja govori se o pojedinačnom i simultanom određivanju koordinata te opisuju pojedine metode. Na kraju poglavlja dan je pregled matematičke osnove metode jednakih visina. Instrumenti za simultana određivanja astronomskih koordinata, od astrolaba s prizmom do digitalne zenit-kamere, prikazani su u četvrtom poglavlju. Detaljno je opisan astrolab s kompenzatorom i njegove izvedbe. Peto, a poglavito šesto poglavlje, predstavljaju središnji dio rada i vlastiti doprinos automatizaciji simultanog određivanja astronomskih koordinata. U prvom dijelu petoga poglavlja prikazan je razvoj automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata u svijetu. Središnji dio poglavlja opisuje istraživanja astrogeodetskoga geoida u Hrvatskoj s detaljnim osvrtom na razvoj automatizacije opažanja. Opisana je mjerna oprema, njene modifikacije i postupak mjerenja na geoidnim točkama, te analizirane pogreške o kojima ovisi točnost mjerenja i opisani postupci za smanjenje tih pogrešaka. Opisom obrade mjerenja, ocjene točnosti i analize rezultata završen je prikaz istraživanja astrogeodetskog geoida u Hrvatskoj. Suvremene automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata primjenom elektroničkog teodolita ili digitalne zenit-kamere i GPS-a navedene su na kraju poglavlja. Razvoj nove automatizacije simultanih određivanja astronomskih koordinata s pomoću astrolaba i GPS-a opisan je u šestom poglavlju. Središnji dio poglavlja donosi popis sastavnica novoga mjernog sustava, opis GPS senzora i elektroničko-programskoga međusklopa (EPM) primijenjenih u mjernom sustavu. Također je opisan i postupak sinkronizacije vremena s GPS senzorom. Prikazana je programska podrška pri automatiziranim mjerenjima: komunikacijski programi (EPM s GPS-om i računalom) i program za upravljanje, mjerenja i obradu. Na kraju je opisan postupak opažanja i analiza probnih mjerenja. U zaključku su izneseni nedostaci i prednosti realizirane automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata, moguće primjene i prijedlozi za daljnja istraživanja i usavršavanja.

automatizacija; simultano određivanje astronomskih koordinata; geoid

nije evidentirano