hrvatski

Društveni kontekst ekološkog suvereniteta

Od brojnih proturječja post/modernosti ističu se dva: povećanje globalizacijskih transnacionalnih utjecaja, a stvarni život zbiva se u okviru nacionalne države povećanje brige svijeta za zaštitu okoliša, a nesmanjivanje iskorištavanja prirodnih dobara i ugrožavanja biološke raznolikosti (raznolikost vrsta, genetska raznolikost i raznolikost ekosustava). Te aporije utječu na pitanja ekološkog suvereniteta. Suverenitet se dovodi u vezu s biološkom raznolikošću i nacionalnom suverenošću. Nema ekološkog suvereniteta bez državnog (društvenog) suvereniteta. Pod ekološkim suverenitetom preliminarno se podrazumijeva pravo na odlučivanje i raspolaganje države (društva) svim prirodnim dobrima na njezinu teritoriju, te pravo i obveza na zaštitu biološke raznolikosti. Problem se može analizirati na više razina (nacionalna, internacionalna, civilizacijska) i iz više aspekata (pravni, socijalni, etički, razvojni). Autorova je teza da je zaštita ekološkog suvereniteta povezana sa zaštitom priznatih vrijednosti prirode (biološka raznolikost) i sa zaštitom nacionalnog suvereniteta. Ekološki suverenitet dio je nacionalnog suvereniteta. Razumijevanje ekološkog suvereniteta pretpostavlja društvenu klimu i razvijenu ekološku svijest u društvu. Autor postavlja i nekoliko pitanja. Kako privatizacija (koncesija) nacionalnih dobara utječe na ekološki suverenitet? Kako se male zemlje mogu oduprijeti transnacionalnim kompanijama u uništavanju biološke raznolikosti? Kako ograničiti samovolju politike u raspolaganju ekološkim dobrima? Da li je proizvodnja GMO ugrožavanje nacionalnog suvereniteta? Ograničava li njihova primjena prirodnu evoluciju života i brani njegovu antropocentričnost ili je proizvodnja GMO prirodna evolucija u evoluciji prirode? Koliko je učinkovito moraliziranje i problema ekološkog suvereniteta i ugroženosti biološke raznolikosti?

ekološki suverenitet; biološka različitost; GMO; nacionalni suverenitet

nije evidentirano