hrvatski

Relevantnost poststrukturalističkih gledišta za tumačenje društvenih promjena u Europi: Drugi dio

U globalnome gospodarstvu primjerena informacijska i komunikacijska struktura postaje jednako značajna, kao i fizičko mjesto. Odatle, borbe za moć u okruženju informacijskih tehnologija ne proizlaze samo iz ekonomskog razvitka, nego i iz mogućnosti pristupa komunikacijskim kanalima. Centripetalni model produkcije zamijenjen je distribuiranim oblikom, što znači da transnacionalne kompanije moraju donositi kompleksne lokacijske odluke za svaki dio svojeg proizvodnog lanca. Ono važno što izranja iz ovih procesa jest globalna međuzavisnost radne snage u informacijskome gospodarstvu. To, dakako, pretpostavlja znatno veću sposobnost radničkog pokreta da se prilagodi mrežnoj logici kao glavnom izvoru socijalne kohezije u globalnome kapitalizmu. Odatle, sindikati u svojim strategijama 1990-ih sve više koriste globalne metode. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije imaju ogroman potencijal, zato što su otvorene prema mnogostrukim glasovima i tako olakšavaju napore za dalekosežnim promjenama. Iza dizajna informacije, jednako kao i izbora jezika za implementaciju podataka, stoje svjesne odluke, što su manje vođene tehničkim motivima, a više političkim konzekvencijama. Svrha protu-informacijskih sustava nije kritika pojedinačnih kompanija zbog lošeg ponašanja, nego sustava koji podržava i pomaže da se sebični interesi manjine stavljaju iznad interesa zajednice. Na taj način informacijske tehnologije predstavljaju moćne alate za podršku sindikalizmu u 21. stoljeću i pridonose razvitku kulture organiziranja unutar radničkog pokreta.

Internet; menadžerske tehnike; distribuirana globalizacija; tehno-komunitarizam; protu-informacijski sustavi

nije evidentirano