hrvatski

Relevantnost poststrukturalističkih gledišta za tumačenje društvenih promjena u Europi: Prvi dio

Koncepcija Europske unije koja je u današnje vrijeme osvojila prednost u odnosu na druge opcije, temelji se na mobilnoj strukturi u čijoj se pozadini nalazi doktrina "acquis communautaire", što znači da je svaki novi korak prema integraciji ireverzibilan. Ovo predstavlja ogroman izazov za zemlje kandidatice i pristupnice, ali i povećava odgovornost njihovih izabranih predstavnika za potpisivanje ugovora sa tako delikatnim i dugoročnim posljedicama. Dobra vijest, međutim, proizlazi iz činjenice da ovi isti procesi potenciraju zahtjeve za većom socijalnom kontrolom, što uključuje javnu sferu u cjelini i stavlja društvenu dobrobit iznad uskog konvencionalnog fokusiranja na profit i povećanje financijskog bogatstva. Neupitno Weberovsko povjerenje u "činjenice" poststrukturalistički autori izazivaju pitanjima o proizvodnji činjenica i vrijednosnim izborima što su sačinjeni tijekom njihove identifikacije. Na isti način poststrukturalizam izaziva ekonomske analize što slave autonomiju individuuma, budući da on stavlja naglasak na to kako se oblikuje djelovanje individuuma i kako ga se omogućuje uz pomoć nadindividualnih sila. Iako "režim istine" po svom sadržaju jest ideologijski, to nije njegova suština. Mnogo je važnije da je on bio uvjet formiranja kapitalizma, jednako kao što je na sličan način djelovao i u bivšim socijalističkim zemljama. Ideja nije emancipacija istine od svakog sistema moći, zato što istina već jest moć, nego odvajanje istine od bilo kojeg oblika hegemonije. Intencija je ovih gledišta denuncirati totalitarne politike što su prerušene u nešto liberalno i progresivno. Dakle, cilj poststrukturalizma je subverzija zatvorenosti, a ne pružanje novih autoritativnih recepata za rješavanje etičkih dilema.

Europska unija; istina; bio-moć; diskurs

nije evidentirano