hrvatski

Vojna topografska karta mjerila 1:25 000

Sažetak Nakon uvodnoga poglavlja u kojem se opisuje i definira vojnu topografsku kartu mjerila 1:25 000, kao i hrvatsku kartografsku djelatnost, slijedi pregled dosadašnjih radova na području izrade i obnove vojnih topografskih karata. U drugom je poglavlju prikazan pregled razvitka topografskih karata u Hrvatskoj od vladavine Habsburške Monarhije do današnjih dana, kao i počeci hrvatske vojne kartografije u doba domovinskog rata i nakon njega. U trećem su poglavlju obrađena iskustva i razvoj pri oblikovanju topografsko-kartografskih digitalnih sustava i vojnih karata Slovenije, Srbije i Crne Gore, Mađarske, Češke, Belgije, Italije i Austrije. Usporedbom iskustava drugih država u oblikovanju topografsko-kartografskih sustava i vojnih karata, ustanovljeno je da se postupci izrade i osuvremenjivanja vojnih topografskih karata razlikuju po pojedinim državama. Kod međunarodne vojne normizacije opisane u četvrtom poglavlju nastoje se osigurati jedinstvena pravila koja određuju na koji se način izrađuju karte, kao i način i radnje predviđene njihovom upotrebom. Međutim, nailazi se na ograničenu mogućnost dodavanja objekata i pojava koji se prikazuju na kartama specifičnih za pojedinu državu, uz naknadno objašnjenje u prostoru izvanokvirnog sadržaja. Proces normizacije omogućava međunarodnim vojnim snagama olakšani pristup vojnim geoinformacijama pojedinih država. U petom poglavlju izneseni su razlozi izrade hrvatske vojne topografske karte, zatim podjela na listove, uz opis kartografske projekcije u kojoj se izrađuju. Nadalje je opisan sadržaj VTK 25 koji omogućava pouzdanu procjenu vojnim stručnjacima oko taktičko-tehničkih osobina zemljišta (orografske i hidrografske situacije, pokrivenosti, komunikativnosti, prohodnosti, naseljenosti… ). Specijalni sadržaj na vojnim kartama obuhvaća objekte i podatke od posebnog interesa za obranu. Pripremni radovi za izradu i osuvremenjivanje VTK 25 u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta, obrađeni u šestom poglavlju, uključuju odluku o nabavci pogodnog softvera za izradu i osuvremenjivanje VTK 25, analizu dostupnih softvera za automatsku vektorizaciju (ispitani su Corel Trace, ProVec/m i Vectory). Izabran je ProVec/m kao najprikladniji softver za automatsku vektorizaciju. Također je napravljeno detaljno ispitivanje i ispravljanje pogreške skanera. Pogreška je detektirana u dodiru susjednih kamera, a ispravljena u Adobe Photoshopu rastezanjem i preklapanjem sadržaja. U sedmom poglavlju opisan je postupak geokodiranja, uz analizu pojedinog lista za svaki model transformacije, te grafički prikaz rasporeda parova točaka geokodiranja i njihovu veličinu i smjer odstupanja pri različitim transformacijama. Nakon toga je proveden postupak automatske vektorizacije na reprodukcijskim izvornicima. Osnovne činjenice o programskom paketu MS SE (MicroStation Second Edition), njegova struktura i početna podešavanja koja olakšavaju izradu topografskih karata napisane su u osmom poglavlju. Programi za rad s rasterskim podacima I/RAS B i I/RAS C pokazali su se nužnima pri upotrebi kartografskih izvora i podloga. U devetom je poglavlju opisan postupak izrade VTK 25 te vlastiti prijedlozi u raznim fazama i stručno-tehničkim detaljima. Faze izrade su opisane po reprodukcijskim izvornicima (svaki list VTK 25 ima četiri reprodukcijska izvornika), a podfaze izrade odnose se na pojedinu radnju ili jednu vrstu objekata na koju se kartograf u izradi reprodukcijskog izvornika koncentrira. Opisan je postupak stvaranja biblioteke topografskih znakova za VTK 25. Za postupak automatskog pretvaranja polilinija u krivulje u MS SE napisan je poseban makroprogram, uz analizu i izbor pogodne krivulje kojom se može aproksimirati polilinija. Postupak je primjenjen kod izohipsa, cesta i puteva. Uređenje topografskih elemenata provodi se nakon automatske vektorizacije, također prema pojedinim reprodukcijskim izvornicima za plavu, smeđu, zelenu, crnu i narančastocrvenu boju. Vektorizacija kuća izvedena je automatski uz naknadnu dopunu prema drugim izvorima podataka, npr. aerofotogrametrijskim snimcima. Tekst je upisivan na karti prema reprodukcijskim izvornicima uz određena pravila topografskog ključa i prema parametrima MS SE koji su dobiveni isprobavanjem. U desetom poglavlju opisani su načini i metode prikupljanja podataka dopune VTK 25, kao i postupak dopune prema aerofotogrametrijskim snimcima. Takva dopuna nije u potpunosti zadovoljila zahtjeve osuvremenjivanja VTK 25, pa je obavljena i terenska dopuna. U jedanaestom poglavlju dana je ocjena položajne i visinske točnosti, uz nezavisnu GPS kontrolu nekoliko proizvoljnih točaka na križanjima cesta i njihov grafički prikaz. Kontrola kvalitete sadržaja i prijam VTK 25 u nadležnosti je Ministarstva obrane Republike Hrvatske. VTK 25 tiska se ofsetnom višebojnom tehnologijom na kvalitetnom kartografskom papiru. Podaci unošeni na VTK 25 zaštićeni su prema Pravilniku o zaštiti tajnosti podataka obrane.

topografija; topografska karta; karta; vojna; mjerilo; 25 000; vektorizacija; generalizacija; geokodiranje; reljef; hidrografija; vegetacija; naselja; komunikacije; specijalni sadržaj; izvanokvirni sadržaj

nije evidentirano