hrvatski

Feeder servis u funkciji revitalizacije kontejnerskog prometa u jadranskim lukama

Svjetski prisutni trend globalizacije zahvatio je i brodarsku djelatnost. U svijetu danas postoji desetak jakih brodarskih tvrtki (tzv. megabrodara), koje djeluju samostalno ili su medusobno povezane u pokrivanju odredenog tržišta. Da bi se zadovoljio krajnji korisnik, brodarske tvrtke organiziraju postojanje jake feeder mreže s ciljem pokrivanja tržišta. Moguće je da feeder servis pokrene operator terminala ili lučka uprava, a to se najčešće ogleda u subvenciji praznoga brodskog prostora feeder brodova (nekad 100 do 300 TEUa, danas 500 do 1000 pa i do 1500 TEU-a). Svojevremeno pokrenuti feeder servis Rijeka/Ploče - Gioa Tauro/Malta od strane Lošinjske plovidbe, a pod organizacijom Lučke uprave Rijeka kroz subvenciju Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH 1999. godine, početak je procesa revitalizacije kontejnerskog prometa u Republici Hrvatskoj. Servis je pokazao postojanost i točnost, te privukao mnogo korisnika. Uz logističku podršku 22 hrvatske tvrtke kroz konkurentne cijene i kvalitetu usluga na prometnom pravcu te povećanjem obalnoga kapaciteta za 3 puta kontejnerski terminal u riječkoj luci privukao je i dva komercijalna tjedna feeder servisa (CMA-CGM i UFS) pa i spektakularna dva tjedna ticanja tzv. brodova Matica (ZIM i Lloyd Triestino). Kao logistička podrška Hrvatske željeznice su pokrenule direktni kontejnerski blok - vlak na relaciji Rijeka - Budimpešta. Kontejnerski promet feederima biljezi fast godišnje za oko 60 %, a pojavom i ostalih brodara riječki kontejnerski terminal je povećao kontejnerski promet sa 6.000 TEU-a 1999. godine na 30.000 TEU-a 2003. godine

kontejneri; feeder; promet; organizacija; konkurentnost

nije evidentirano