hrvatski

Analitička epidemiologija multiple skleroze u Lici

Cilj istraživanja-Osnovni i ostvarljivi cilj istraživanja multiple skleroze (MS) u Lici, Hrvatska, izdvajanje je ambijentalnih čimbenika koji utječu na patogenezu demijelinizacije živčane osi, na prijelazu iz područja visokoga rizika u nisko umjereni rizik za tu bolest u Hrvatskoj. Plan istraživanja - Na osnovi analize svih raspoloživih izvora zdravstvenih i medicinskih podataka u razdoblju od 1998. do 2001. sastavljen je popis mogućih MS bolesnika. Ispitanici su anketirani o osobitostima osobnoga, porodičnoga, radnoga i društvenoga života do svoje 18. godine. Dobiveni rezultati uspoređeni su s rezultatima dvostruko veće kontrolne skupine odabrane prema načelima "case control" istraživanja. Područje istraživanja - Istraživanje je obuhvatilo sve MS bolesnike rođene i nastanjene u Lici, gorskomu području sjeverozapadne Hrvatske. Ispitanici - U dijagnostičkoj diferencijaciji bolesnika, primijenjena su vrednovanja prema Ch. M. Poseru. Svi mogući MS bolesnici u Lici osobno su pregledani, a u slučajevima nesigurne dijagnoze, podvrgnuti su suvremenim dopunskim pretragama: evociranim moždanim potencijalima (EMP), nuklearnoj magnetskoj rezonanci (MR) i analizi cerebrospinalnoga likvora (CSL) na IgG kvocijent, unutartekalnu sintezu i IgG oligoklonalna područja (IgGOP). Kontrolnu skupinu od 31. ispitanika sačinjavali su nasumce odabrani stanovnici Like istoga spola, približno jednake dobi (dopuštena je razlika do dvije godine), mjesta rođenja i boravišta do svoje osamnaeste godine. Ispitanici su mogli bolovati od bilo koje bolesti osim MS-a, drugih bolesti poznate imunološke uzročnosti i duševnih bolesti. Rezultati - Od ukupno 41 analiziranog mogućeg bolesnika, 18 potvrđeno je kao slučajevi klinički sigurne MS. Prevalencija MS-a u Lici 31. prosinca 2001., iznosila je 30.6/100.000 stanovnika. U skupini oboljelih bilo je 10 žena i 8 muškaraca. Žene su bile starije, prosječne dobi 42.5(3.89) godine. Prosječna dob muškaraca bila je 39.25(3.98). Prosječna dob pri početnim pokazateljima bolesti bila je 30.5(2.3) godine. Srednja vrijednost razdoblja proteklog od početka bolesti do postavljanja dijagnoze, iznosila je 1.8 godina i 3 mjeseca. Hospitalizacije osoba u dobi između 15. i 18. godine (P=0.003), optički neuritis (P=0, 02), boravak u zatvorenome prostoru (P=0, 02) te klinički fenotip-svjetla boja očiju (P=0, 06), pokazali su visoki stupanj međusobne različitosti u uzorku MS bolesnika i kontrolnih ispitanika. Zaključak - Izdvojeni provocirajući ekološki čimbenici MS-a u Lici, planinskome području nisko umjerena rizika za MS, podudarni su s čimbenicima ranijih istraživnja MS-a u Gorskome kotaru, planinskome području visokoga rizika za MS u Hrvatskoj. Učestale hospitalizacije te boravak u zatvorenome prostoru, upućuju poglavito na infektivni agens u obolijevanju od MS-a u genetski podložnih jedinki. Buduća slična istraživanja moraju ispitati isključivo tu pretpostavku.

Multipla skleroza; epidemiologija; analitička; Hrvatska

nije evidentirano