hrvatski

Petrologija i geokemija ofiolitnih stijena Medvednice

Ofiolitni kompleks Medvednice, koji po geološko-petrološkim karakteristikama odgovara ofiolitnim kompleksima Dinarida, zajedno s okolnim ofiolitnim tektonskim melanžom pripada SVZ-i, odnosno jugozapadnom dijelu prijelazne Alpsko-Dinaridske ZMTZ-e koja se nastavlja u Mađarsku. Ofiolitni melanž Medvednice izgrađuje šejlno-siltni matriks u kojem su uklopljeni centimetarski do kilometarski fragmenti uglavnom pješčenjaka, zatim ofiolitnih stijena, rožnjaka i stratigrafski različitih egzotičnih karbonata. Ofiolitne stijene pretežno su zastupljene bazaltima i spilitima, podređeno kumulatnim sepentiniziranim peridotitima te kumulatnim i izotropnim metagabrima, kao i hipabisalnim dijabazima i metadijabazima. Rijetki su plaštni, uglavnom serpentinizirani harcburgiti-lercoliti do serpentiniti metamorfnog sklopa. Mineralni sastav i kemizam magmatskih stijena ofiolitnog kompleksa Medvednice implicira njihovo zajedničko podrijetlo iz istog magmatskog izvora. Ishodišna magma je bila pretežno olivinsko-toleitnog kemizma, koja je uslijed frakcionacije postupno evoluirala i približavala se kemizmu toleitnih i rijetko Ca-alkalijskih magmi. Geneza magmatskih serija vezana je za (1) različite stupnjeve parcijalnog taljenja nekog zajedničkog osiromašenog spinelskog -lercolitnog do harcburgitnog plaštnog izvorišta i (2) za različite stupnjeve frakcione kristalizacije koja se dešavala u osi magmatskog ognjišta ispod tek formiranog sekundarnog akrecijskog centra zalučnog bazena. Frakciona kristalizacija se odvijala u nekoliko ciklusa punjenja i pražnjenja magmatskog ognjišta što ukazuje na otvoreni sistem, iako promatrano kao cjelina, magmatsko je ognjište tijekom svoje evolucije bilo zatvorenog tipa. Magmatske stijene bile su izložene submarinskom postmagmatskom hidrotermalnom metamorfizmu oceanskog dna znatno su albitizirane (spilitizirane) u uvjetima vrlo niskog do niskog stupnja metamorfizma (prehnit-pumpeliitni-zeolitni facijes), uz sačuvanost njihovog primarnog magmatskog sklopa (tzv. metamorfizam tonjenja).Efuzivne i hipabisalne stijene Medvednice generirane su na intraoceanskom "spreading" centru marginalnog zalučnog bazena, dok intruzivi ukazuju i na afinitet blizak okolišu otočnog luka. Intruzivi su najvjerojatnije vezani za inicijalnu fazu razvoja ovog BAB-a, a vulkaniti i subvulkaniti za njegovu zreliju (evolviraniju) fazu. Geodinamsku evoluciju ofiolitnog kompleksa Medvednice treba vezati za mezozojsku evoluciju Dinaridsko-helenidskog Tetis oceana. Generiranje ofiolita Medvednice zbivalo se u dugom razdoblju od gornjeg trijasa do gornjekrede-paleogena. U razdoblju gornjekrede (turon i senon) nastao je najvjerojatnije najveći dio ofiolitnih stijena Medvednice, na što upućuju i dobivene K-Ar starosti. Njihovo smještavanje vezano je za dvije faze: (1)gornjojursko-donjokrednu subdukciju, kada se formira ofiolitni tektonski melanž DOZ-e ; (2) paleogensku koliziju (pirinejska faza), kada se reciklira prvotni ofiolitni tektonski melanž i konačno dolazi do završnog izdizanja Dinarida. Smještavanje ofiolitnog melanža Medvednice u današnji strukturni plan, tj. u ZMTZ-u rezultat je postorogenetskih (oligocen/neogen) pružno-kliznih rasjedanja, odnosno tektonike istiskivanja ("escape tectonics") kao posljedica sjever-sjeverozapadne rotacije Apulije i njezinog uklinjavanja u južni rub euroazijske ploče.

Hrvatska; petrologija; geokemija; ofioliti; ofiolitni melanž; subdukcija; BARB; Savsko-vardarska zona; Zagorsko-srednjotransdanubijska zona

nije evidentirano