Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 147844

Umjetnička svjedočanstva srednjeg vijeka


Vukičević-Samaržija, Diana
Umjetnička svjedočanstva srednjeg vijeka // Kulturna baština Požege i Požeštine / Čerti, Natalija (ur.).
Požega: Spin Valis, 2004. str. 164-181


Naslov
Umjetnička svjedočanstva srednjeg vijeka
(Medieval Art Heritage)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kulturna baština Požege i Požeštine

Urednik/ci
Čerti, Natalija

Izdavač
Spin Valis

Grad
Požega

Godina
2004

Raspon stranica
164-181

ISBN
953-98051-3-9

Ključne riječi
Požega, romanika, gotika, sakralna arhitektura, burgovi, freske
(Požega, Romanesque, Gothic, Religious Architecture, Castles, Frescoes)

Sažetak
Najstarija sačuvana srednjovjekovna izgradnja povučena je iz Požeške doline prema obroncima Požeškog gorja. Romanička benediktinska opatija iz XII. stoljeća utvrđena arheološkom metodom prva je sačuvana srednjovjekovna arhitektura. U trinaestom stoljeću započinje izgradnja burgova Velike, Viškovaca, Doljanovca, Dolca, te Požege prema sačuvanoj dokumentaciji. Ti gradovi stilskih su oznaka romanike i gotike. Burg Velika najbolje je sačuvani srednjovjekovni grad u požeškom kraju. Obodni oblik čine zidine nepravilnog peterokuta postavljenog okomito. U gornjem dijelu trokutastog oblika nalazi se obrambena - stambena kule. Nasuprot njoj, nastalo je nešto kasnije južno krilo, gdje su se vjerojatno nalazile stambene zgrade i kapela. Uz Velički burg najsačuvaniji je grad Viškovci. Unutar obrambenog prstena ovalnog oblika nalazi se okrugla branić kula sačuvana u visini 20 metara. Stambeni dio prislonjen je uz kulu i zapadni bedem. Burg Vrhovci slabije je očuvan, pravokutnog je tlocrta i ima okruglu kulu. Također okruglu kulu imao je burg Požega. Oblik grada poznat nam je iz grafičke dokumentacije. Sastojao se iz dva dijela, stariji dio gornji grad bio je oblika nepravilnog ovala, a noviji niži dio nepravilnog poligonalnog oblika s kulama na uglovima. Ruševine grada Požege uklonjene su 1877. godine prilikom uređenja šetališta. Svojim karakteristikama burgovi Požeškog kraja pripadaju srednjoeuropskim umjetničkom krugu. Kamengrad i Kaptol nastali su početkom XVI. stoljeća i nemaju oznake burgova, već su utvrđeni kašteli koji su definirani obrambenim pojasom zida duž kojeg su raspoređene okrugle polukule. Oni izražavaju težnje savremene talijanske fortifikacijske tehnologije nastale zbog novog načina ratovanja vatrenim oružjem. Ovaj način utvrđivanja pojavljuje se u kontinetalnom dijelu Hrvatske početkom XVI. stoljeća, pa tako nalazimo neke paralele u obliku obrambenog prstena Dubrave i Kamengrada. U srednjovjekovnoj crkveno-adminstrativnoj podjeli Požeški kraj pripada Pečujskoj biskupiji. Najstarija sakralna izgradnja pripada crkvenim redovima. Benediktinci se nalaze na Rudini u XII. stoljeću, u XIII. stoljeću Cisterciti u Kutjevu, te Franjevci i Dominikanci u Požegi. Augustinska kuća spominje se u Velikoj, a templarska u Požegi. Sačuvani su bendiktinski samostan s crkvom Sv. Mihovila na Rudini u arheološkim tragovima, te franjevačka crkva u Sv. Dimitrija u Požegi. Smatra se da je crkava Sv. Lovre u Požegi pripadala dominikancima. Samostanski kompleks na Rudini nalazi se na kasnoantičkom lokalitetu, a njegov tlocrtni oblik utvrdila je arheologija. Trobrodna troapsidalna crkva sa samostanom sa sjeverne strane pokazuje osobine standardne romaničke samostanske arhitekture. Opatija je građena tijekom XII. stoljeća. Njezina arhitektonska plastika, figuralno ukrašene konzole potkrovnog vijenca s početka XIII. stoljeća najznačajnija su skupina romaničke skulpture u kontinetalnoj Hrvatskoj. Danas sačuvani istočni dio crkve Sv. Roka u Orljavcu, te arheološki istražena crkva Sv. Kuzme i Damjana su romaničke rotunde XIII. stoljeća koje su izvorno bile feudalne kapele. Franjevačka crkva Sv. Dimitrija (Sv. Duh) stilskih je oznaka prijelaznog romaničko gotičkog stila. Sagrađena je početkom XIV. stoljeća. Na gotičkom tijelu crkve nalaze se romanički prozori i portali. Prvi put u Slavoniji ovom jednobrodnom crkvom poligonalnog svetišta franjevci su potvrdili oznake srednjoeuropske gotike. Barokni samostan sagrađen je na mjestu srednjovjekovnog u XVIII. stoljeću. U doba turske okupacije pretvorena je u džamiju, te su iz tog vremena sačuvana dva kapitela. Glavni brod i svetište crkve Sv. Lovre nastali su u XIV. stoljeću, a sjeverni na prijelazu XV. u XVI. stoljeće. Zidovi svetišta su oslikani. Te freske iz XV. stoljeća jedini su očuvani fresko ciklus u Slavoniji. Na svodu svetišta prikazana je Apokalipsa, Na zidovima je Kristov ovozemaljski život, te apostoli i proroci. Freske svoda su linearnije i rustičnije, dok prikazi apostola već imaju naznake prostora. Freske na južnom zidu lađe i zapadnoj strani trijumfalnog luka imaju više slojeva, te je čitvljiv rukopis više majstora. Raspeće na sjevernoj strani trijumfalnog luka je iz XIV. stoljeća oznaka srednjoeuropskog naturalizma, dok se u kompozicijama, Raspeća na južnom zidu broda i svetica Katarina i Margareta, - nastale početkom XVI. stoljeća naslućuje prostorni okvir. Crkva Sv. Augutina u Velikoj jedina je crkva s kvadratričnim svetištem u Požeštini, a njezini kamenarski radovi vrlo bliski onima iz Drenovca svjedoče jednu kamenarsku radionicu XIV. stoljeća. Crkva Sv. Mihovila u Stražemanu sačuvana je u tlocrtu i prostoru. Ova jednobrodna crkva s poligonalnim svetištem s kontraforima primjer je standardne srednjoeuropske gotičke sakralne izgradnje. Početkom XVI. stoljeća usporedo s gotikom probija se novo stilsko razdoblje renesansa. Najreprezentativniji primjeri su fortifikacije Kaptol i Kamengrad. Renesansna kamenarska radionica nije ustanovljena u Slavoniji, te se može zaključiti da je renesansno svetohranište iz crkve Sv. Lovre u Požegi kupljeno je u Mađarskoj. Srednjovjekovna oprema crkava i liturgijski predmeti gotovo su u potpunosti propali tijekom turske okupacije. Danas zatečeni liturgijski predmeti u požeškim crkvama nisu nastali u Slavoniji. Kasnogotički kalež kod franjevaca u Požegi potječe iz Bosne. A kaleži župne crkve Sv. Tereze u Požegi, (danas u biskupiji) te župne crkve u Kaptolu potječu iz sjeverozapadne Hrvatske iz Hrastovice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0020001

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Diana Vukičević-Samaržija, (42245)