hrvatski

Ekološki status akumulacija Jezero i Ponikve na otoku krku: sadašnje stanje i dugotrajne promjene

Istraživanje makrozoobentosa u plitkim (srednja dubina oko 2.5 m) akumulacijama Jezero (0.37 km2) i Ponikve (0.75 km2) na najvećem (409.9 km2) jadranskom otoku Krku (45° 10' N, 14° 33' E) provedeno je tijekom 2000. i 2001. godine kao dio biološko-ekoloških istraživanja podobnosti ovih akumulacija za vodoopskrbu. Uzorkovanje je obavljano jednom mjesečno od studenog 2000. do listopada 2001. godine. Kvantitativni uzorci makrozoobentosa sabirani su grabilom tipa Ekman (zahvatne površine 0.01 m2) na pet postaja u akumulaciji Jezero (s 0.5-11 m dubine) i na četiri postaje u akumulaciji Ponikve (s 0.5-6 m dubine). Mjereni su i fizikalno-kemijski parametri (količina, zasićenje i biološka potrošnja kisika ; temperatura ; pH ; ukupno otopljene soli ; elektroprovodljivost ; količina nitrata, nitrita, amonijaka, ortofosfata, aluminija i klorofila a) te prozirnost vode. Usporedbom s rezultatima prethodnih istraživanja (iz 1980ih i 1990ih) uočene su neke promjene u akumulacijama. Zamjetno je postupno povećanje količine nutrijenata i ukupne produkcije. Uočene su i značajne razlike u sastavu i brojnosti zajednica makrozoobentosa i podvodne makrovegetacije između istraživanih akumulacija. Nekad raznolika i brojna (šest svojti 1980ih) podvodna makrovegetacija potpuno je nestala u akumulaciji Jezero. Raznolikost i srednja godišnja gustoća makrozoobentosa mnogo su manje u akumulaciji Jezero (26 svojti, 563 jedinke m-2) nego u akumulaciji Ponikve (53 svojte, 9347 jedinki m-2). Uočene promjene i razlike između istraživanih akumulacija mogle bi biti rezultat prirodnih eutrofikacijskih procesa (akumulacija Jezero mnogo je starija) i prijelaza plitkog jezera iz stanja bistre vode s bujnom podvodnom vegetacijom u stanje mutne vode bez vegetacije. Dodatan uzrok, mogla bi biti i dugogodišnja visoka koncentracija aluminija u vodi i sedimentu akumulacije Jezero, kao dokaz utjecaja čovjeka na akumulaciju od 1970ih do danas.

makrozoobentos; plitka jezera; trofička obilježja

nije evidentirano

engleski

Ecological Status of The Lake Jezero and The Lake Ponikve on Krk Island, Croatia: Present Overview and Long-Term Changes

Istraživanje makrozoobentosa u plitkim (srednja dubina oko 2.5 m) akumulacijama Jezero (0.37 km2) i Ponikve (0.75 km2) na najvećem (409.9 km2) jadranskom otoku Krku (45° 10' N, 14° 33' E) provedeno je tijekom 2000. i 2001. godine kao dio biološko-ekoloških istraživanja podobnosti ovih akumulacija za vodoopskrbu. Uzorkovanje je obavljano jednom mjesečno od studenog 2000. do listopada 2001. godine. Kvantitativni uzorci makrozoobentosa sabirani su grabilom tipa Ekman (zahvatne površine 0.01 m2) na pet postaja u akumulaciji Jezero (s 0.5-11 m dubine) i na četiri postaje u akumulaciji Ponikve (s 0.5-6 m dubine). Mjereni su i fizikalno-kemijski parametri (količina, zasićenje i biološka potrošnja kisika ; temperatura ; pH ; ukupno otopljene soli ; elektroprovodljivost ; količina nitrata, nitrita, amonijaka, ortofosfata, aluminija i klorofila a) te prozirnost vode. Usporedbom s rezultatima prethodnih istraživanja (iz 1980ih i 1990ih) uočene su neke promjene u akumulacijama. Zamjetno je postupno povećanje količine nutrijenata i ukupne produkcije. Uočene su i značajne razlike u sastavu i brojnosti zajednica makrozoobentosa i podvodne makrovegetacije između istraživanih akumulacija. Nekad raznolika i brojna (šest svojti 1980ih) podvodna makrovegetacija potpuno je nestala u akumulaciji Jezero. Raznolikost i srednja godišnja gustoća makrozoobentosa mnogo su manje u akumulaciji Jezero (26 svojti, 563 jedinke m-2) nego u akumulaciji Ponikve (53 svojte, 9347 jedinki m-2). Uočene promjene i razlike između istraživanih akumulacija mogle bi biti rezultat prirodnih eutrofikacijskih procesa (akumulacija Jezero mnogo je starija) i prijelaza plitkog jezera iz stanja bistre vode s bujnom podvodnom vegetacijom u stanje mutne vode bez vegetacije. Dodatan uzrok, mogla bi biti i dugogodišnja visoka koncentracija aluminija u vodi i sedimentu akumulacije Jezero, kao dokaz utjecaja čovjeka na akumulaciju od 1970ih do danas.

macrozoobenthos; shallow lakes; trophic characteristics

nije evidentirano