hrvatski

Stanje proučavanja umjetnosti medalje u Hrvatskoj

Hrvatska je ne samo domovina značajnoga broja kako velikih medaljera, tako i skromnijih majstora rezača, počam od 15. st. do danas, nego se u njoj već davno počelo s proučavanjem medaljerstva. Tematika je oduvijek bila raznolika, upravo kao i same medalje. Možemo kazati da je malo toga ostalo neobrađeno, a osobito se pažnja posvećivala opusu najznačajnijih umjetnika. Broj autora, knjiga ili članaka je upravo iznenađujući. Među piscima spomenimo imena kao što su to: K. Angeli Radovani, I. Bach, M. Bonačić-Mandinić, B. Crlenjak, I. Dolenec, C. Fisković, H. Göricke-Lukić, Ž. Janeš, B. Kopač, V. Kopač, Gj. Krasnov, H. Lederer, V. Maleković, D. Mandl, R. Matejčić, V. Mažuran-Subotić, B. Mesinger, I. Mirnik, M. Montani, S. Pačarić, M. Peić, K. Prijatelj, B. Prister, J. Purić, I. Rengjeo, D. Schneider, A. Starčević, A. Šegrc, K. Tonković, I. Uzorinac, V. Vuletić-Vukasović, V. Zlamalik, B. Zmajić i drugi, a od stranih autora su tu: A. Armand, L. Donati, C. Fabriczy, L. Forrer, G. Hill, H.W. Kruft, G. Majer, A. Patrignani, A. Rant, W. Rolfs, C. Stockert, J. Švajncer, N. Todorović, Viktor Emanuel III., kralj Italije itd. Među ranijim piscima valja istaći Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskog koji je u svome Slovniku (1858) dao životopise dvojice najvećih hrvatskih medaljera: Pavla Dubrovčanina i Franje Vranjanina. Osim što su njihova djela ušla u najvažniju europsku literaturu o umjetnosti renesansne medalje, kod nas su o njima mnogo kasnije pisali I. Uzorinac i C. Fisković. Predmeti proučavanja navedenih pisaca bile su najrazličitije medalje i drugi predmeti koji spadaju u medaljerstvo. Tematika varira od renesansnih medalja pa sve do najnovijih tvorevina, a nisu zanemarivani ni skromne markice, žetoni, vatrogasne kolajne i odličja. Obrađivalo se pojedine medaljere, a od vremena do vremena su se tiskali izložbeni katalozi. Nekolicina savremenih umjetnika pisala je o svom pristupu medalji. Vrlo su rano i hrvatski medaljeri uzeli učešća u međunarodnim i svjetskim izložbama koje priređuje FIDEM (Fédération internationale de la médaille) te je tako naša medalja izišla u svijet na velika vrata. Važni su i katalozi nekih muzejskih zbirki raznorodnog materijala. Najviše se ipak zanemarivao najbrojniji i najskromniji materijal, a to su svetačke medaljice, dostupne najširim slojevima našega naroda. Tu i tamo se naiđe na kakav rad austrijskih ili mađarskih numizmatičara s tom tematikom.

medalja; plaketa; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Actual Situation in Research on Medal Art in Croatia

Hrvatska je ne samo domovina značajnoga broja kako velikih medaljera, tako i skromnijih majstora rezača, počam od 15. st. do danas, nego se u njoj već davno počelo s proučavanjem medaljerstva. Tematika je oduvijek bila raznolika, upravo kao i same medalje. Možemo kazati da je malo toga ostalo neobrađeno, a osobito se pažnja posvećivala opusu najznačajnijih umjetnika. Broj autora, knjiga ili članaka je upravo iznenađujući. Među piscima spomenimo imena kao što su to: K. Angeli Radovani, I. Bach, M. Bonačić-Mandinić, B. Crlenjak, I. Dolenec, C. Fisković, H. Göricke-Lukić, Ž. Janeš, B. Kopač, V. Kopač, Gj. Krasnov, H. Lederer, V. Maleković, D. Mandl, R. Matejčić, V. Mažuran-Subotić, B. Mesinger, I. Mirnik, M. Montani, S. Pačarić, M. Peić, K. Prijatelj, B. Prister, J. Purić, I. Rengjeo, D. Schneider, A. Starčević, A. Šegrc, K. Tonković, I. Uzorinac, V. Vuletić-Vukasović, V. Zlamalik, B. Zmajić i drugi, a od stranih autora su tu: A. Armand, L. Donati, C. Fabriczy, L. Forrer, G. Hill, H.W. Kruft, G. Majer, A. Patrignani, A. Rant, W. Rolfs, C. Stockert, J. Švajncer, N. Todorović, Viktor Emanuel III., kralj Italije itd. Među ranijim piscima valja istaći Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskog koji je u svome Slovniku (1858) dao životopise dvojice najvećih hrvatskih medaljera: Pavla Dubrovčanina i Franje Vranjanina. Osim što su njihova djela ušla u najvažniju europsku literaturu o umjetnosti renesansne medalje, kod nas su o njima mnogo kasnije pisali I. Uzorinac i C. Fisković. Predmeti proučavanja navedenih pisaca bile su najrazličitije medalje i drugi predmeti koji spadaju u medaljerstvo. Tematika varira od renesansnih medalja pa sve do najnovijih tvorevina, a nisu zanemarivani ni skromne markice, žetoni, vatrogasne kolajne i odličja. Obrađivalo se pojedine medaljere, a od vremena do vremena su se tiskali izložbeni katalozi. Nekolicina savremenih umjetnika pisala je o svom pristupu medalji. Vrlo su rano i hrvatski medaljeri uzeli učešća u međunarodnim i svjetskim izložbama koje priređuje FIDEM (Fédération internationale de la médaille) te je tako naša medalja izišla u svijet na velika vrata. Važni su i katalozi nekih muzejskih zbirki raznorodnog materijala. Najviše se ipak zanemarivao najbrojniji i najskromniji materijal, a to su svetačke medaljice, dostupne najširim slojevima našega naroda. Tu i tamo se naiđe na kakav rad austrijskih ili mađarskih numizmatičara s tom tematikom.

medals; plaquettes; Croatia

nije evidentirano