Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 145770

Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima


Slukan-Altić, Mirela
Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor: Meridijani, 2003 (monografija)


Naslov
Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima
(Historical cartography: cartographic sources in historical sciences)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Meridijani

Grad
Samobor

Godina
2003

Stranica
495

ISBN
953-7004-75-9

Ključne riječi
povijesna kartografija; kartaografski izvori; hrvatska povijest
(historical cartography; cartographic sources; Croatian history)

Sažetak
Povijest i geografski prostor u kojem se ona odigrava, nerazdvojno su povezani. Koliko su povijesni događaji bili određeni prostorom u kojem su se zbivali, toliko su i povijesni događaji utjecali na budući razvoj prostora ostavljajući u njemu vidljive tragove prošlosti ali i naznake budućnosti. U analizi prostora i procesa koji se u njemu odvijaju, povjesničari i geografi služe se različitim izvorima. Karte i planovi osnovno su sredstvo prostornog sporazumijevanja. No, oni nisu samo sredstvo za prikazivanje prostornog rasporeda neke pojave ili podloga za prikazivanje rezultata naših istraživanja. Karte su vjerodostojan dokument prostora i vremena u kojem su nastale, te kao takve čine važan izvor podataka za različite historijsko-geografske analize. Kartografski izvori osobito su važni u znanstvenim disciplinama kao što su historijska geografija i ekohistorija koje proučavaju čovjeka u njegovoj prirodnoj sredini, odnosno utjecaj i međuovisnosti povijesnih zbivanja na stanje i transformaciju prirodnog i kulturnog pejsaža, stavljajući naglasak na dinamičku kategoriju prostora. Naime, mnoštvo historiografskih podataka koje nam donosi povijest u ekohistorijskim i historijsko-geografskim istraživanjima treba smjestiti u prostor. Stoga glavni izvor za proučavanje problematike dinamičke kategorije prostora čine upravo kartografski izvori. Povijest kartografije važna je kartografska disciplina koja se bavi poviješću kartografske znanosti. Povijest kartografije ne treba poistovjećivati s historijskom (povijesnom) kartografijom koja se bavi interpretacijom historijsko-geografskih sadržaja karata kao izvora za proučavanje promjena i procesa u prostoru. Te su dvije povijesne kartografske discipline nerazdvojno povezane. Prikazujući razvoj znanosti unutar koje su karte nastajale, povijest kartografije omogućava sagledavanje i vrednovanje kartografskih izvora u odgovarajućem povijesnom i znanstvenom kontekstu. Poznavanje dostignuća kartografske struke kojom se bavi povijest kartografije, jedna je od temeljnih preduvjeta za razumijevanje i pravilno tumačenje kartografskih izvora u okviru historijske geografije. Povijest kartografije i historijska kartografija u okviru povijesti pripadaju među pomoćne povijesne znanosti. Da bismo znali ocijeniti vjerodostojnost i vrijednost kartografskih dokumenta kao izvora za povijesna istraživanja, moramo raspolagati s određenim podacima o samom izvoru kao i kontekstu njegova nastanka. Pri vrednovanju kartografskog izvora osobito je važno utvrditi: 1. uvjete u kojima je izvor nastao (povijesni kontekst). Karta nikada nije samo rezultat dostignuća kartografske znanosti ili jednostavni grafički izraz odnosa u prostoru. Kartografski izvori imaju jaku simboličku dimenziju iz čega proizlazi i njihova snažna sugestivnost. Karte su u svojoj osnovi dokumenti kulturološkog karaktera s jasno izgrađenom semiotikom. Sustav znakova koji geografsko znanje organizira u vizualno, u pravilu to ne čini izvorno, već ovisno o povijesnim i političkim potrebama koje se jasno ogledaju u konačnom sadržaju karte i poruci koju će ona prenositi. Takva karta više nije samo povijesna ili geografska već i tzv. “ mental” ili “ congitive maps” , odnosno karta sustava ili ideologije koji ju je stvorio. Društvena uvjetovanost karata osobito je vidljiva u razdoblju ratova ili poraća kada kartografski izvori jasno odražavaju političke stavove izrađivača ili naručioca karte. 2. da li je karta nastala temeljem terenskog rada ili na osnovu drugih kartografskih ili pisanih izvora. Tijekom povijesti u nedostatku originalnih terenskih podataka često se posezalo za sekundarnim, često samo deskriptivnim izvorima (npr. drugi kartografski izvori, usmene informacije trgovaca, stari itinerari, putopisi, proza i sl.). Takve karte osim što nose snažan subjektivan pečat, često obiluju netočnim ili zastarjelim podacima. Unošenje subjektivnih ili nekartografskih elemenata u kartu, može biti rezultat nedostataka objektivnih podataka (npr. ucrtavanje biblijskih i drugih motiva u područje nepoznatih zemalja) ili hotimično sugeriranje određenih informacija ili stavova. Kartografski izvori nastali izvornim terenskim radom imaju veću vrijednost u praćenju fizičkih procesa u prostoru, dok su karte nastale temeljem sekundarnih izvora češće interesantne kao slika društvenog poimanja nekog prostora ili pojava u njemu. 3. tko je izradio kartu (privatna ili službena osoba). Kako karte ne odražavaju samo realno stanje, već i htijenja sustava koji se iza njih krije (tzv. “ kartografska politika” ), odnosno sugestije ili mišljenja pojedinih kartografa, za potpuno razumijevanje kartografskog sadržaja karte, od iznimne je važnosti poznavati njezina naručioca i izrađivača (kartografa). Kod službenih kartografa, osobito je važno poznavati naručioca te osobine i ciljeve kartografske tradicije kojoj naručilac pripada (npr. Vincenzo Maria Coronelli je bio službeni kartograf mletačkog Senata pa njegove karte jasno odražavaju politiku Mletačke Republike, Johann Friedrich Hollstein Ratnog vijeća u Beču… ), jer u tom slučaju subjektivni pečat karte ovisi o naručiocu, a manje o samom kartografu. U slučaju privatnih kartografa, sadržaj karte određuje sam kartograf po osobnoj procjeni. Te su karte manje obilježene državnom politikom a više stavovima samog kartografa. Npr. povijesna karta Hrvatske iz 1699. Pavla Rittera Vitezovića nastala je kao rezultat njegova nezadovoljstva novoodređenim hrvatskim granicama pa je označivši njezine nove i stare granice izrazio svoje negodovanje glede granica novih Hrvatske utvrđenih Karlovačkim mirom). 4. sadržajnost karte (mjerilo i količina podataka koju sadrži). Karta može sadržavati manje ili više geografskog inventara. Sadržajnost karte nije određena samo mjerilom (krupnije mjerilo dakako omogućava više detaljnijeg sadržaja), već i stupnjem poznavanja terena (npr. usporedi Mercatorovu kartu Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne koja za prostor sjeverne Hrvatske i Slavonije donosi razmjerno bogate podatke, dok prostor Bosne odudara prazninom prikaza). 5. poznavati dostignuće same struke (znanosti) unutar koje je nastala. Da bismo adekvatno vrednovali točnost i kvalitetu izvora, moramo uzeti u obzir tadašnje mogućnosti struke (npr. ne možemo očekivati unošenje visinskih točaka na kartu prije no što je izumljen visinomjer). Karte su rezultat dostignuća svoga vremena te ih temeljem tih dostignuća valja vrednovati. Kronološka usporedba više kartografskih izvora omogućuje nam praćenje funkcionalne, morfološke i ekološke transformacije prostora, dakako, uvažavajući pri tome sve relevantne historijsko-geografske čimbenike koji su presudno utjecali na osobine i intenzitet promatrane transformacije. Takav pristup omogućuje nam uvid u transformaciju prirodnog i kulturnog pejsaža kao interakcije čovjek – priroda u specifičnim povijesnim uvjetima. Komparativna analiza više kartografskih izvora istog područja različite provenijencije (npr. mletačka i habsburška karta istog područja), dodatno nam omogućava uočavanje različitosti u viđenju istog prostora ili sagledavanje istog problema s različitih strana (“ mi” i “ oni” ). Karta nije samo odraz fizičke stvarnosti terena koji prikazuje, već i slika društvenog konteksta u kojem je nastala. Pri vrednovanju i analizi kartografskog izvora, u povijesnim disciplinama oba spomenuta aspekta imaju jednaku važnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0205002

Ustanove
Hrvatski državni arhiv

Profili:

Avatar Url Mirela Altić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Slukan-Altić, Mirela
Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor: Meridijani, 2003 (monografija)
Slukan-Altić, M. (2003) Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Samobor, Meridijani.
@book{book, author = {Slukan-Alti\'{c}, M.}, collectioneditor = {Feletar, Dragutin}, year = {2003}, pages = {495}, keywords = {historical cartography, cartographic sources, Croatian history}, isbn = {953-7004-75-9}, title = {Historical cartography: cartographic sources in historical sciences}, keyword = {historical cartography, cartographic sources, Croatian history}, publisher = {Meridijani}, publisherplace = {Samobor} }