Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Integralni razvoj sela u području od posebne državne skrbi-primjer sela Jazavice i Roždanika (rezultati istraživanja) (CROSBI ID 496081)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Žimberk, Tito ; Žutinić, Đurđica ; Par, Vjekoslav ; Grgić, Ivo ; Kušen, Eduard ; Gašparović, Mijo ; Franić, Ramona Integralni razvoj sela u području od posebne državne skrbi-primjer sela Jazavice i Roždanika (rezultati istraživanja) // XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem: priopćenja = XXXIX Croatian Symposium on Agriculture with International Participation: proceedings / Žimbrek, Tito (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004. str. 129-130-x

Podaci o odgovornosti

Žimberk, Tito ; Žutinić, Đurđica ; Par, Vjekoslav ; Grgić, Ivo ; Kušen, Eduard ; Gašparović, Mijo ; Franić, Ramona

hrvatski

Integralni razvoj sela u području od posebne državne skrbi-primjer sela Jazavice i Roždanika (rezultati istraživanja)

Cjeloviti razvoj seoskog područja sela Jazavica i Roždanik koji je zakonski određen kao područje državne skrbi, zavisi od uspješnosti mjera prostorne i strukturne politike tj. kako od skladne organizacije prostornih sadržaja tako i od uspješnosti svekolikih gospodarskih aktivnosti, većinom u području poljoprivredne djelatnosti. Za rurističku sanaciju područja sela Jazavica i Roždanik, posebna je pozornost posvećena metodi opservacije i fotografiranja na terenu. Temeljna metoda za prikupljanje podatka o sociodemografskim i gospodarsko-proizvodnim obilježjima obiteljskih gospodarstava te stavovima, mišljenjima i aspiracijama stanovništva bila je anketna metoda. Provedena je opća anketa među domicilnim stanovništvom (50 ispitanika), dubinska anketa na obiteljskim gospodarstvima radi snimanja dohotka (12 gospodarstava) te anketa razvitka tržne infrastrukture (42 ispitanika). Većina ispitanika ili 80% drži da su nezaposlenost, niske plaće i nepovoljni standard prvenstvena zapreka napretka obitelji. Ipak, velika većina ili 90% nema namjeru u budućnosti napusti selo. U slučaju povoljnijeg materijalnog stanja i kreditiranja, većina ispitanika se odredila za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju, najviše u ratarstvo i stočarstvo te s tim povezano kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme. Međutim, prema njihovom mišljenju, potrebno je poticati promjenu strukture sjetve, povećanje intenziteta uzgajanja ratarskih kultura, povećanje proizvodnje krmnih kultura na oranicama i drugo. Simulacijom modela povrćarske proizvodnje povećanjem površina pod povrćem zabilježen je značajan porast dohotka i rentabilnosti. Međutim, s obzirom na prosječnu veličinu raspoloživih površina na gospodarstvima, pretpostavlja se da bi se tek u pojedinačnim gospodarstvima mogla ustrojiti proizvodnja na većim površinama (od 5 do 10 ha). S povećanjem proizvodnje mlijeka po kravi od 3 500 na 4 500 kg, model govori u prilog povećanom intenzitetu proizvodnje. Možebitni nadomjestak smanjenom intenzitetu može biti povećanje broja grla u uzgoju (što traži veće površine i dodatna ulaganja). Model koji se zasniva na proizvodnji grožđa za prodaju, iskazuje pozitivan rezultat gospodarstva već kod 1, 5 ha vinograda. Unutar uslužnih i dopunskih djelatnosti bitni su ugostiteljstvo i turizam (seoski i lovni turizam, organizacija izleta u Mokro polje - dio Parka prirode Lonjsko polje, izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda) ; -tehničke usluge (servis poljoprivrednih strojeva, bravarija-održavanje i popravci priključnih oruđa) ; -trgovina ( prodavaonica potrepština za poljoprivredu) ; -kućna radinost (izrada suvenira od elemenata tradicijskih ručnih radova) ; proizvodnja trajnih kolača regionalnog značaja. Na tržištu poljoprivrednih proizvoda nužno je uvesti reda kod uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kao i poticati razvitak poljoprivrednih zadruga i poduzetnika u seoskim područjima. Posebnu pozornost nužno je posvetiti izgradnji kapaciteta za doradu i preradu, ali također stimulirati i educirati proizvođače i zadruge za prodaju u vlastitom dvorištu. Također je nužno poticati zadruge na osnutak saveza zadruga zapadne Slavonije koji ne bi imao etatizirane ambicije kao postojeći savezi, već bi za zadruge obavljao servisne funkcije na tržištu inputa i outputa kao i na drugim područjima koja bi osnažila zadružni pokret. Sve bi navedeno pripomoglo sigurnosti i boljem poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nedostatak obrtnih sredstava moguće je riješiti i osnivanjem poljoprivredne banke a također je nužno omogućiti poljoprivrednim zadrugama štedno-kreditno poslovanje za članove. Važeći prostorni plan uređenja Grada Novske, kojim je obuhvaćeno i područje naselja Jazavica i Roždanik, prihvatio je ("cementirao") navedeno postojeće stanje i osobito ga projicirao kroz Plan namjene površina i granice građevinskih područja. U budućnosti je nužna primjena suvremih pristupa planiranja i uređenja ruralnog prostora (kao što ga, primjerice, zastupa ECOVAST u svojoj "Strategiji za ruralnu Europu") pri čemu bi istraživana sela imala mogućnost znatno kvalitetnijeg gospodarskog, društvenog i prostornog razvoja.

integralni razvoj; selo; poljoprivreda

nije evidentirano

engleski

Integrated Development of Rural Areas of Special State Care - Example of Jazavica i Roždanik Villages (results)

nije evidentirano

integrated development; village; agricultura

nije evidentirano

Podaci o prilogu

129-130-x.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem: priopćenja = XXXIX Croatian Symposium on Agriculture with International Participation: proceedings

Žimbrek, Tito

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Podaci o skupu

XXXIX. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKIH AGRONOMA s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

17.02.2004-20.02.2004

Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)