hrvatski

Može li i treba li se radno zakonodavstvo suprotstaviti "fleksploataciji"?

Rasprave o fleksibilizaciji tržišta rada vode se polazeći od dileme o navodnoj suprotstavljenosti ciljeva socijalne sigurnosti i ekonomske efikasnosti. Pri tomu se strahovi radnika mogu prikazati kroz pojam "fleksploatacije" kao prevaljivanja troškova suvremenih trendova samo na rad intenzivirajući njegovu eksploataciju. Kako je gospodarstvo u neprekidnoj mijeni, autor polazi od povijesne analize porijekla današnjih radnih odnosa koje smatramo normalnima. Nakon toga se s aspekta teorije ekonomije rada, analizira svrhovitost pravne regulative sigurnosti radnih odnosa. Na osnovi te dvije analize u trećem dijelu se procjenjuje moguća budućnost radnih odnosa. Izveden je konačni zaključak da niti teorija, niti empirijska iskustva ne mogu opravdati ograničavanje fleksibilizacije jer ona može imati kako negativne, tako i pozitivne učinke. Neprimjerena regulacija koja kaska za potrebama gospodarskih procesa, potiče evaziju, te smanjuje efikasnost neopravdano otežavajući dobrovoljnu interakciju gospodarskih subjekata.

fleksploatacija; fleksibilnost; tržište rada

nije evidentirano