hrvatski

Izazovi i šanse razvoja hrvatskog gospodarstva u zaštiti zdravlja europskog staračkog pučanstva

Praćenje i proučavanje demografskih indikatora starenja od velikog je značaja u planiranju razvoja hrvatskog gospodarstva te za proces ubrzanog hrvatskog uključivanja u EU. Naime, demografske promjene u Hrvatskoj i Europi karakterizirane su porastom udjela pučanstva koje je izrazito staro sa implikacijama ponajprije u ekonomskom potraživanju i gospodarstvenoj potrošnji. Zbog toga je praćenje i proučavanje uz evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti kako hrvatskog tako i dijela europskog staračkog turističkog pučanstva od presudnog značaja za osiguranje primjerenog gospodarstvenog programa hrvatskog turizma za starije ljude. Gerontološki stručnjaci i futurolozi danas ozbiljno upozoravaju na značajan utjecaj starenja na gospodarski razvoj europskih država u kojima je već danas svaki peti stanovnik stariji od 65 godina dok je u Hrvatskoj svaki šesti stanovnik 65-godišnjak. Zbog toga razvijene zapadne države Europe svoje gospodarske programe preusmjeravaju sa programa orjentiranih na potrošnju mladih na programe koji se odnose na potrošnju i proizvodnju za potrebe starijih ljudi. Progresivno starenje pučanstva Hrvatske implikacijski se odražava na sve veću razliku između osobitosti zdravstvenih potreba starijih ljudi i njihovog zadovoljenja. U Hrvatskoj posljednjih desetljeća dolazi do porasta stope morbiditeta i mortaliteta od preventabilnih poglavito cirkulacijskih bolesti, a time i do porasta broja funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi. Gerontološko analitički prikaz ukupne strukture hospitalizacija osoba starijih od 65 godina po najučestalijim skupinama bolesti u Hrvatskoj 2001. godine ukazuje na značajnu veličinu pojave bolničkog liječenja zbog skupine bolesti cirkulacijskog sustava s visokim udjelom od 60, 63% gerijatrijskih bolesnika u ukupno 75071 hospitalizacija zbog cirkulacijskih bolesti u svim bolnicama Hrvatske. Udio starijih funkcionalno onesposobljenih osoba u odnosu na fizičku pokretljivost u Hrvatskoj iznosi 21, 36%, odnosno 148170 invalidnih osoba (N=693540). Najučestaliji uzrok funkcionalne onesposobljenosti u odnosu na fizičku pokretljivost je bolest sa udjelom od čak 45, 97% u Hrvatskoj u ukupno svim uzrocima invalidnosti (N=429421), dok na drugom mjestu po uzročnoj učestalosti nalazi se udio od 25, 41% osoba s invaliditetom rada. Primjenom zdravstvenog turizma za starije hrvatsko gospodarstvo dobiva šansu razvoja u osiguranju zaštite zdravlja europskog staračkog pučanstva. Definiranim programom HRVATSKOG TURIZMA ZDRAVLJA ZA STARIJE sa ciljem očuvanja funkcionalne sposobnosti i aktivnog zdravog starenja pučanstva kako hrvatskog tako i europskog, moguće je preveniranje zdravstvenih poteškoća i nastanka bolesnog starenja u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti što će nedvojbeno rezultirati racionalizacijom rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje usklađeno s fokusiranim ekonomskim postulatom Europske unije. Potvrđena gerontološka istraživanja nedvojbeno ukazuju o imperativnoj potrebi za definiranjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera i postupaka za starije ljude u hrvatskom turizmu primjenom Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude, uz trajnu evaluaciju njegove provedbe. Time hrvatski turizam za europsko staračko pučanstvo postaje prioritetna ciljna turistička europska destinacija. U sadašnjoj provedbi hrvatskog turizma ne postoje definirani programi njegove primjene za ciljne skupine turista po iskazanim njihovim potrebama. Zbog toga je nužna verificirana statističko-evidencijska metodologija praćenja dobne i spolne strukture europskih turista koji borave u Hrvatskoj uz iskazanu pretpostavku o najvećem udjelu njemačkih i austrijskih turista starije životne dobi, a koji koriste hrvatske turističke destinacije. Tako je moguća primjena specificiranog Programa preventivnih mjera za starije ljude u djelatnosti hrvatskog turizma sa svrhom osiguranja aktivnog zdravog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti europskog staračkog pučanstva kao izrazitog potrošačkog dijela cjelokupne europske populacije.

stariji ljudi; gospodarstvo; ekonomska politika; zaštita zdravlja; funkcionalna sposobnost

nije evidentirano