hrvatski

Pravni tretman "govora mržnje" (paradoks tolerancije i militantna demokracija)

U radu se razmatra prohibitivna razina sadržaja prava na slobodu mišljenja i izražavanja - zabrana "govora mržnje" (kao skupnog naziva za promicanje nasilja, mržnje, diskriminacije ili nesnošljivosti). Spomenuta zabrana određena je u čl. 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Analizirani su pojmovi "militantne demokracije", tolerancije (s naglaskom na tzv. "paradoks tolerancije", tj. priznavanje opravdanosti netolerantnog ponašanja prema nasilnicima i zagovornicima nasilja), nesnošljivosti, (rasne) diskriminacije, kao i odnos slobode izražavanja i "govora mržnje" prema teoretičatima Prvog amandmana Ustava SAD. Iznijete su tri glavne skupine odredbi (zabrana diskriminacije, aktivne mjere države, izdržavanje od uporabe sile) najvažnijih međunarodnih dokumenata u vezi s temom rada, kao i osnovne zakonodavne inačice u usporednim sustavima. Hrvatsko pravo razmotreno je u okviru odredbi ustavnoga, medijskoga, kaznenoga, službeničkoga, građanskoga i upravnoga prava (tema rada, k tome, dijelom ulazi i u sferu međunarodnog prava). Osim raznih oblika pravne odgovornosti, kod "govora mržnje" u obzir dolazi i politička odgovornost. Autor zaključno iznosi glavne teze o pitanjima obuhvaćenima radom.

govor mržnje; pravo na slobodu izražavanja; paradoks tolerancije; militantna demokracija

nije evidentirano