hrvatski

Analiza Zakona o pravu na pristup informacijama, s prijedlogom osnovnih elemenata budućeg Zakona o zaštiti tajnosti podataka

Nedavnim donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) po prvi put u hrvatskom pravu propisana je opća dostupnost informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, osim u slučajevima posebno propisanih ograničenja. Štoviše, tijela javne vlasti nisu obvezana samo omogućiti pristup svim zainteresiranima, već i aktivno objavljivati informacije bitne za javnost. Uvodno se iznosi kontekst donošenja ZPPI (inicijatori ; sistematizacija informacija u pogledu pravnog režima njihove dostupnosti ; temeljni propisi na razini hrvatskog prava i međunarodnih dokumenata ; činitelji važnosti slobodnog pristupa informacijama tijela javne vlasti). Potom slijedi analiza odredbi ZPPI, s naglaskom na potrebnim poboljšanjima. Iduća faza na području uređivanja prava na pristup informacijamatreba biti noveliranje Zakona o zaštiti tajnosti podataka (ZZTP). Stoga je iznijet prijedlog osnovnih elemenata budućeg ZZTP, u inačici koja se uklapa u okvire modernog zakonodavstva s područja pristupa informacijama. ZPPI nije "igračka za dokone i znatiželjne", niti izraz "pravničkog larpurlartizma", već vrlo bitno sredstvo ostvarivanja prava fizičkih i pravnih osoba, mehanizam nadzora javnog sektora te poticaj razvitku upravljanja informacijama uopće. Njegovim donošenjem ne samo da je dovršena konstrukcija hrvatske regulacije pristupa informacijama, već je ta konstrukcija konačno dobila temelje. Nedavno usvojeni ZPPI je nesavršen, ali svakako dobrodošao.

pravo na pristup informacijama; tajni podaci; osobni podaci; medijsko pravo; upravljanje informacijama; informacije javnog sektora

nije evidentirano