hrvatski

Vodoopskrbni potencijali i korištenje voda sliva Mostarskog blata

Podzemne vode iz prostranog krškog masiva sjeverno i sjeverozapadno od Širokog Brijega i Mostarskog Blata istječu na četiri jaka krška izvora i formiraju rijeku Lišticu (Qmin=4 m3/s). Znatno manje izdašnosti su izvori Crnašnice (Qmin=80 l/s) i Žvatića (Qmin=40 l/s) na sjevernom obodu Mostarkog Blata. Vrela rijeke Lištice su kaptirana za vodoopskrbu cca 200 l/s, a vrela Crnašnice i Žvatića sa po 10 l/s. Kakvoća podzemih voda je veoma dobra, jer se dreniraju iz nenaseljenog područja, ali su istovremeno potencijalno ugrožene zbog direktnog poniranja površinskih voda u okršenu karbonatnu sredinu. Koncentrirana pojava ovih izvora uvjetovana je povljnim rasporedom propusnog područja i hidrogeoloških barijera na sjeverozapadnom obudu Mostarskog Blata izgrađenog od pliokvartarnih glina i lapora, te od krednih dolomita u antiklinalnim strukturama južno od vrela Lištice. Glavni povremeni površinski tok - rijeka Ugrovača u periodu visokih padalina donaša velike količine površinskih voda i tada se plavi Mostarsko Blato u trajanju od 4-6 mjeseci, jer ponori na jugoistočnom obodu polja ne mogu primiti velike vode. Podzemne i površinske vode nakon slijevanja u Mostarsko Blato čine prirodnu retenciju značajnu za projektiranje energetskog potencijala za HE Jasenica s minimalnim padom od 220 m. Morfološka i strukturna oblikovanja su omogućila povoljne uvjete za izgradnju hidroelektrane i za formiranje mreže kanala za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Formirani rubni uvjeti i dobra propusnot krškog vodonosnika u slivu vrela Lištice uzrokom su istjecanja velike količine podzemnih voda (srednji protok 9, 8 m3/s). Minimalni proticaj je od 3-4 m3/s, a koristi se pored vodoopskrbe, za natapanje manjih polja u okruženju.

krški izvor; hidrogeologija krša; slivno područje; vodoopskrba

nije evidentirano