hrvatski

Utjecaj upotrebe duhana na paradontno zdravlje oboljelih od post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP)

Brojne epidemiološke i kliničke studije su identificirale pušenje duhana kao faktor rizika za progresiju parodontne bolesti. Pozitivna korelacija između nižeg socioekonomskog statusa i težine parodontne bolesti je također pronađena. Željeli smo istražiti utjecaj pušenja na klinički parodontni status i subgingivni mikrobni profil u pacijenata s PTSP-om i pacijenata s progresivnom parodontnom bolesti. Istraživanje je uključilo 130 ispitanika podijeljenih u 3 skupine. Prva je skupina bila 50 osoba kojima je postavljena dijagnoza PTSP-a, i aktivno su sudjelovali u Domovinskom ratu. Druga se skupina sastojala od 50 pacijenata s uznapredovalim parodontitisom, a kontrolnu skupinu je sačinjavalo 30 parodontno zdravih osoba. Osobe iz ovih skupina nisu bile direktno izložene ratnom stresu. Klinički pregled parodonta uključivao je mjerenje indeksa plaka (PI), indeksa krvarećeg sulkusa (SBI), dubine sondiranja (PD) i klničkog gubitak pričvrstka (CAL). Parodontni patogeni Actinobacillus actinomycetemcomitans (Aa), Porphyromonas gingivalis (Pg) i Eikenella corrodens (Ec) su identificirani pomoću metode lančane reakcije polimeraze (PCR). Pušački i socioekonomski status, mjeren stupnjem obrazovanja, su također određeni. Ispitanici s PTSP-om su u usporedbi s druge dvije skupine imali najveći postotak pušača. U skupini s PTSP-om, 78% ispitanika su bili pušači, dok je samo 33% kontrolnih ispitanika pušilo. U skupini s PTSP-om, 34% je pušilo manje od 20 cigareta dnevno, a 30% je pušilo više od 40 cigareta dnevno. Ovo razlikuje PTSP skupinu od druge dvije. Rezultati pokazuju da su, gledajući sve skupine zajedno, pušači imali više parodontne upale i destrukcije nego nepušači, iako su samo PI i SBI vrijednosti bile statistički značajne. Odnos jačine parodontne upale i destrukcije u pušača i nepušača je isti, i kada se promatra svaka skupina zasebno. Nisu pronađene statistički značajne razlike između prevalencije bakterija Aa, Pg i Ec između pušača i nepušača. Skupina s PTSP-om je imala najniži stupanj obrazovanja. Navika pušenja i niži socioekonomski status su faktori koji utječu na zdravlje parodonta i doprinose parodontnoj upali u oboljelih od PTSP-a.

pušenje; PTSP; parodontno zdravlje

nije evidentirano